Kada su federalni revizori, ljetos, češljajući poslovanje Zračne luke Mostar za proteklu godinu, izrazili sumnju u sposobnost tog društva da uopće nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, posebno naglašavajući činjenicu da su prihodi od donacija i subvencija veći od onih ostvarenih obavljanjem redovnih poslovnih aktivnosti, nitko se od nadležnih nije pretjerano zabrinuo.
Nikakva uloga
Vijest o tome trajala je nekoliko dana, a Mostarska zračna luka ponovo je dospio u žižu javnosti kada su, nedavno, objavljeni podaci o prometu i broju putnika Direkcije za civilnu avijaciju (BHDCA). Prema tim podacima, Zračna luka Mostar imao je svega pet putnika, dok je, poređenja radi, Tuzlanska imala čak 50.651 i ozbiljno se primakao Sarajevskoj, koji je upisao 68.243 putnika.
Dok je Zračna luka Tuzla, prema pisanju portala Ex-Yu Aviation News, zabilježio najprometniji studeni u povijesti sa 47,7 posto više putnika u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, dotle je Mostarska godinama uvjerljivo na začelju kolone.
Čak i u toj pretpandemijskoj, koja je označena kao rekordna turistička godina, Mostarska zračna luka imala najmanje putnika u odnosu na Sarajevo, Tuzlu i Banju Luku i praktično nije igrala nikakvu ulogu u prometnoj poveznici za dolazak turista.
Tu ulogu su od Mostarske upravo oduzele zračne luke u okruženju, od onih u BiH do Hrvatske, posebno Splita i Dubrovnika.
Velike injekcije
Međutim, to nije bila prepreka za to da se Mostarskoj zračnoj luci iz federalne kase daju izdašne financijske injekcije. Tako je Federalna vlada u proteklih osam godina toj zračnoj luci upumpala 16 milijuna KM. Višemilijunski iznosi su im dati i od Županijske vlade u Mostaru, kao i Grada Mostara, koji je, inače, većinski vlasnik te zračne luke.
Priča u vezi s propašću Zračne luke Mostar mnogima je neshvatljiva. Svake godine se javnosti plasira priča o novim linijama, međutim, umjesto toga na sceni je samo novo zahvaćanje u budžete od Grada Mostara, Županije, Federacije BiH, ali i države.
Ne sramotiti se
– Nije sramota priznati da ne znate, jer to su uradile i zemlje u okruženju. Imate iskustva zračnih luka koji su kroz koncesije povećali promet i na milijunske iznose putnika, a imali su slična iskustva kao i Mostar.
Zaključno, politika treba pročitati strategiju, staviti se u funkciju njene implementacije, pripremiti legislativni okvir i ovo konačno završiti da se više ne sramotimo podacima od desetak putnika – istaknuo je Aner Žuljević iz SDP-a.