U 58. izvješću visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma u BiH Valentina Inzka i ove godine glavnu ‘ulogu’ ima Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a. Dodik je najkritiziraniji element u Inzkovom izvješću, ali postoje i mnogi drugi sa ‘sporednim ulogama’. Republika u cijelosti donosi Inzkovo izvješće o stanju u BiH, danas predstavljeno pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Sažetak
“Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2020. Prošlo je više od šest mjeseci od izbijanja pandemije koronavirusne bolesti (COVID 19) u Bosni i Hercegovini, gdje je, kao i drugdje, postala „nova norma“ . Vlasti u zemlji napustile su mjere zaključavanja na veliko i usmjerile se na napore na poticanju gospodarstva, istovremeno se pripremajući za lokalne izbore koji će se održati 15. studenoga 2020., suočavajući se s napadima virusa na ad hoc osnovi. Pandemija je otkrila dugogodišnje probleme u Bosni i Hercegovini, u kojima su određeni političari slijedili svoje podijeljene političke ciljeve nauštrb jedinstvene borbe za suzbijanje širenja virusa i njegovog utjecaja na ekonomiju. Kriza ponovno razotkriva ogromnu ovisnost zemlje o međunarodnoj pomoći, što naglašava neuspjeh određenih nacionalističkih političkih elita da se usredotoče na politike i pitanja koja su istinski važna za građane zemlje. Ukratko, trenutna kriza otkrila je da je fokus nekih političara na nefunkcioniranju Bosne i Hercegovine i jednog od njezinih entiteta (Federacije) rezultirao povećanom ekonomskom i materijalnom ovisnošću zemlje o međunarodnoj zajednici i doprinio financijskim, zdravstvenim i druge ranjivosti koje će imati negativan utjecaj na stanovništvo.
U listopadu, kao dio svog paketa za proširenje za 2020. godinu i plana ekonomskih ulaganja za zapadni Balkan, prema kojem Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za pomoć Europske unije, Europska komisija dostavila je svoje izvješće o Bosni i Hercegovini. Komisija je procijenila da je zemlja još trebala obaviti posao u smislu svoje sposobnosti ispunjavanja obveza članstva u Europskoj uniji, s ograničenim napretkom u većini ključnih reformskih područja. Političkim čelnicima u Bosni i Hercegovini, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati potporu članstvu zemlje u Europskoj uniji, ova bi procjena trebala poslužiti kao poziv na akciju da ostave po strani svoje razlike i donesu reforme potrebne za pomak naprijed.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine najavilo je 7. svibnja da će se lokalni izbori za 2020. održati 4. listopada. Međutim, ostali bez potrebnog financiranja za svoje pripremne aktivnosti zbog nezadovoljstva dviju političkih stranaka, Unije neovisnih socijaldemokrata sa sjedištem u Republici Srpskoj i Hrvatske demokratske zajednice sa sjedištem u Federaciji / s hrvatskom većinom Hercegovina), izborom i sastavom Središnjeg izbornog povjerenstva, Komisija je bila prisiljena odgoditi datum za 15. studenoga. Tijekom postupka organizacije izbora, Komisija se suočila s brojnim politički motiviranim opstrukcijama od strane nekih institucija i / ili njihovih ravnatelja. Sigurno je da će pandemija COVID-19 dodati dodatni sloj održavanju izbora. Unatoč svim tim izazovima, Komisija je bila uspješna u pripremi za izbore i pokušavanju smanjenja rizika od izborne prijevare. Podržavamo napore Komisije u tom pogledu.
Pokrenulo se barem jedno ključno otvoreno pitanje. U lipnju su čelnik Stranke za demokratsko djelovanje s bošnjačkom većinom Bakir Izetbegović i čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović potpisali sporazum o izmjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostar prvi put od 2008. Ovo predivno postignuće nakon toliko godina nije moglo biti postignuto bez sudjelovanja međunarodne zajednice. Izbori u Mostaru bit će održani 20. prosinca.
S približavanjem dvadeset i pete godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir, nadamo se da će političke stranke koje sudjeluju u kampanji na lokalnim izborima iskoristiti priliku za razmišljanje ne o ratnoj prošlosti, već o sljedećih 25 godina mira i građanima Bosne i Hercegovine ponuditi platforme okrenute budućnosti. Nažalost, nismo vidjeli dovoljno pozitivnih pomaka. Nadolazeće razdoblje političke kampanje – koje nije ni službeno počelo – već je opet obilježeno podjelom, negativnom retorikom koja produbljuje postojeće podjele i čini pomirenje u Bosni i Hercegovini sve težim. U ovom zaostalom političkom okruženju i druga pitanja, poput rodne ravnopravnosti, potpuno su po strani, što je neprihvatljivo za zemlju koja teži članstvu u Europskoj uniji.
Posebno me brinu odnosi među političkim vođama u Bosni i Hercegovini, koji su sve antagonistički i neproduktivni. Između ostalih pitanja, nastavljaju se prijetnje secesijom, blokadama na državnoj i federalnoj razini i previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama, od kojih niti jedna ne doprinosi pomicanju zemlje naprijed ili poboljšanju života njezinih građana.
Vrlo različiti položaji također ometaju sposobnost zemlje da se učinkovito nosi sa sigurnosnim i humanitarnim aspektima sve većeg priljeva izbjeglica i migranata koji ulaze u zemlju koja pokušava tranzitirati u Europsku uniju. Iako je Federacija općenito domaćin najvećem broju izbjeglica i migranata, Republika Srpska i dalje odbija uspostavljanje prihvatnih centara na svom teritoriju, a također je aktivno prevozila pojedince koje identificiraju kao izbjeglice ili migrante na međuentitetsku graničnu liniju. Vlasti na državnoj razini traže način da vrate one koji su neredovno stigli, a da i dalje ispunjavaju svoje obveze prema međunarodnom i nacionalnom pravu.
Kako se Bosna i Hercegovina kreće kroz drugi izborni ciklus, moram još jednom napomenuti da rezultati općih izbora održanih u listopadu 2018. još uvijek nisu u potpunosti provedeni. Nova vlada Federacije nije imenovana više od dvije godine, a Vlada Federacije iz prethodnog mandata još uvijek zasjeda, zajedno s prethodnim predsjednikom i potpredsjednicima Federacije; isto vrijedi i za vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu 10. Uz to, predsjednik Federacije i dalje blokira imenovanje sudaca koji će popuniti upražnjena mjesta na Ustavnom sudu Federacije.
Izborna pitanja ostat će zabrinjavajuća i nakon predstojećih lokalnih izbora, jer sporovi između političkih stranaka i dalje sprečavaju provedbu važnih odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na što je trebalo već dugo čekati. Ta će pitanja, zajedno s preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Grupe država protiv korupcije, i dalje dominirati raspravama između političkih stranaka prije sljedećih općih izbora. Bit će im potreban kompromis u pitanjima koja ističu činjenicu da stranke na vlasti imaju različita i često nespojiva razumijevanja postojećeg ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, uključujući odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Sada više nego ikad, u vrijeme kada se Bosna i Hercegovina suočava s globalnom pandemijom, pokušavajući sačuvati i ojačati svoje gospodarstvo, vlasti moraju ispuniti svoje obveze o izgradnji mirne i održive države koja je nepovratno na putu za euro-atlantski integracija.
Dužan sam izvijestiti da, četvrt stoljeća od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir, u Bosni i Hercegovini još uvijek postoje neke vrlo negativne političke tendencije koje potencijalno predstavljaju ozbiljne rizike za mir i stabilnost. Nakon desetljeća pozitivne reintegracije, dinamika u zemlji promijenila se i političke snage pokušavaju povući reforme i napredak. Kao rezultat toga, i budući da se oslanjaju na strukture za podjelu moći koje pružaju mogućnosti za blokiranje rada i donošenja odluka u ključnim institucijama, posebno su razine države i Federacije u mnogim aspektima nefunkcionalne. Nažalost, trenutne politike imaju tendenciju zlouporabiti pozitivne procese, poput integracije u Europsku uniju, radi postizanja političkih ciljeva. U međuvremenu, politički čelnici vješto manipuliraju razlikama u međunarodnoj zajednici, uključujući i pitanja poput uloge i prisutnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i prisutnosti međunarodnih sudaca, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir, u Ustavnom Sud Bosne i Hercegovine, obje institucije koje imaju zakonske ovlasti da isprave poteze koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i / ili poteze koji ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Iako je jedinstvo međunarodne zajednice presudno za pozitivan utjecaj na situaciju u Bosni i Hercegovini, takav je utjecaj sve teže postići u promjenjivom globalnom i regionalnom političkom okruženju. Sada je više nego ikad vrijeme da jedinstvenim glasom pozovemo političke vođe da ostave po strani svoje razlike i usredotoče se na ujedinjenje kako bi se suočili sa zajedničkim izazovima ovog trenutka, u interesu, kako je napisano u Općem okvirnom sporazumu za mir, „trajni mir i stabilnost“.
Uvod
Ovo je moje dvadeset i četvrto redovito izvješće podneseno od preuzimanja funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2009. Sadrži narativni opis napretka postignutog u ciljevima istaknutim u prethodnim izvješćima, informacije o činjeničnom razvoju, relevantnim citatima i moju nepristranu ocjenu stupanj provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u ključnim područjima u mojoj odgovornosti da podržavam civilne aspekte Sporazuma.
I dalje se fokusiram na ispunjavanje svog mandata u skladu s Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti. U tu svrhu nastavio sam poticati vlasti Bosne i Hercegovine da postignu napredak u pet ciljeva i dva uvjeta neophodna za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što pretpostavlja potpuno poštivanje Sporazuma. Vlasti moraju ostati usredotočene na potpuno poštivanje zakona ili u suprotnom riskirati poticanje daljnjeg povlačenja reformi donesenih za provedbu Sporazuma. Moj ured također u potpunosti podržava težnje Bosne i Hercegovine za integracijom u Europsku uniju, što se ogleda u usvojenim odlukama institucija Bosne i Hercegovine.
II. Političke novosti
A. Općenito političko okruženje
Unatoč nekim obećavajućim događajima, u političkom okruženju u zemlji još uvijek postoje brojni problemi.
Unatoč najavi da će se lokalni izbori za 2020. održati 4. listopada za 143 jedinice lokalne samouprave (općine, gradovi i Distrikt Brčko), dva tjedna nakon objave, Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine bilo je prisiljeno odgoditi datum za 15. studenog, jer je ostao bez potrebnih sredstava za pripremne aktivnosti – usprkos jasnoj obvezi države da osigura dio sredstava za provođenje lokalnih izbora u roku od 15 dana od najave izbora – zbog politička prepirka među državnim vlastima tijekom državnog proračuna za 2020. godinu. Nastavak političke makinacije oko proračuna i pitanja vezana uz nezadovoljstvo stranke Zajednice neovisnih socijaldemokrata (SNSD) sa sjedištem u Republici Srpskoj, a još više Hrvatske demokratske zajednice (HDZ Bosna i Hercegovina), imenovanjima u Središnju Europu Izborno povjerenstvo, rezultiralo je usvajanjem državnog proračuna do 29. srpnja, na što je Komisija upozorila da je zadnji datum kada se proračun može usvojiti kako bi se Komisiji omogućilo da provede sve aktivnosti potrebne za organizaciju izbora za predviđeni datum.
Kašnjenje u usvajanju proračuna koordinirali su HDZ Bosna i Hercegovina i SNSD kao dio svojih napora da zahtijevaju promjene u sastavu Središnjeg izbornog povjerenstva. U ožujku je Stranka za demokratsko djelovanje (SDA), zajedno sa strankom Demokratska fronta (DF) sa sjedištem u Federaciji, Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Strankom demokratskog progresa sa sjedištem u Republici Srpskoj, osigurala glasove u Bosni i Hercegovini Zastupnički dom imenovat će dva nova člana Središnjeg izbornog povjerenstva iz reda Srba i ponovno imenovati dva člana iz reda Bošnjaka. Predstavnici HDZ-a Bosne i Hercegovine i bloka predvođenog SNSD-om napustili su sjednicu prije glasanja, optužujući SDA za izdaju svoje političke koalicije i koristeći oporbene stranke iz Republike Srpske kako bi osigurali kontrolu nad Komisijom. Zastupnici su naveli kršenje postupka za zamjenu članova Povjerenstva propisanog Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Zastupnički dom Bosne i Hercegovine 20. svibnja usvojio je odluku o imenovanju Željka Bakalara za hrvatskog člana Povjerenstva, zamjenjujući člana Stjepana Mikića, kojem je istekao mandat. Gospodina Bakalara predložio je DF, a oštro se usprotivio HDZ-u Bosne i Hercegovine, čiji su predstavnici njegovo imenovanje proglasili nezakonitim. Nekoliko slučajeva koji se tiču zakonitosti izbora Komisije pokrenuto je pred Državnim sudom Bosne i Hercegovine i još uvijek čeka na rješavanje.
28. travnja poslao sam pismo predsjedniku Središnjeg izbornog povjerenstva izražavajući potporu novoizabranim članovima, a također sam pozvao sve vlasti da pomognu Povjerenstvu u izvršavanju njegovih zakonskih odgovornosti. I HDZ Bosna i Hercegovina i SNSD nastavili su verbalne napade na sastav Povjerenstva tijekom cijelog razdoblja, često nazivajući tu instituciju nelegitimnom. S tim u vezi, podsjećam na priopćenje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira od 3. lipnja 2020., u kojem je Upravni odbor (minus Ruska Federacija) podržao rad Povjerenstva kao „neovisnog tijela čiji rad proizilazi iz Izborni zakon BiH ”. Pozivam vlasti Bosne i Hercegovine da podrže Središnje izborno povjerenstvo i pridržavaju se njegovih odluka.
Lokalni izbori održat će se, naravno, u okolnostima pandemije koronavirusne bolesti (COVID-19). To je natjeralo političke stranke koje će se natjecati na izborima da preispitaju svoje predizborne aktivnosti, a mnogi su se odlučili za povećanu prisutnost na društvenim mrežama i promicanje vrata od vrata, a ne za velika okupljanja koja su bila norma na prethodnim izborima. Tek će se vidjeti kako će se kampanje zapravo odvijati, imajući na umu da razdoblje kampanje službeno započinje tek 30 dana prije izbora, 16. listopada. Postoje i praktične zabrinutosti koje treba razmotriti u pogledu glasanja tijekom pandemije, te je u tu svrhu Središnje izborno povjerenstvo poslalo upute o provođenju izbora lokalnim vlastima u kojima su navedene potrebne mjere i zatražilo od njih da osiguraju osobnu zaštitnu opremu. Međutim, do danas brojne lokalne vlasti nisu odgovorile na pitanje mogu li ispuniti uvjete i pružiti potrebnu opremu.
Moram izraziti svoju ozbiljnu zabrinutost zbog neke retorike koja se već čula od političkih stranaka prije službenog početka razdoblja predizborne kampanje, a sa žaljenjem napominjem da uključuje barem jedan slučaj političke stranke koja koristi etničke nejasnoće i stereotipe u promotivnom videu . U vrijeme pisanja ovog članka, Središnje izborno povjerenstvo pregledalo je predmetni videozapis i poništilo ovjeru stranke za lokalne izbore zbog upotrebe jezika koji bi mogao izazvati ili potaknuti nasilje ili proširiti mržnju. Izrazio sam potporu odluci Komisije da sankcionira kršenje Izbornog zakona.
Pored sporazuma koji su u lipnju potpisali čelnici SDA i HDZ-a Bosne i Hercegovine o omogućavanju održavanja izbora u Mostaru, koji je također razmatrao izmjenu statuta grada Mostara, čelnici su potpisali i drugi sporazum o načelima za izmjene i dopune Izborni zakon Bosne i Hercegovine u kojem su se obvezali na provedbu relevantnih sudskih odluka koje se odnose na uklanjanje nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu i dogovorili se da će osigurati legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativnim i političkim razinama u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine i Dom naroda Federacije. Sporazumom je precizirano da će se dvije stranke dogovoriti o potrebnim promjenama u narednih šest mjeseci – do 17. prosinca – i osigurati njihovo usvajanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine do kraja 2021. godine.
Ovaj je sporazum od početka bio problematičan zbog konkurentskih vizija dviju strana o Bosni i Hercegovini kao državi i različitih tumačenja njenog Ustava, pri čemu su njihovi koncepti “legitimnog predstavljanja” potpuno različiti. U tom kontekstu, HDZ Bosna i Hercegovina favorizira etnički model u kojem svaki konstitutivni skup naroda bira svoje predstavnike, a SDA model u kojem se “legitimno predstavljanje” proteže na “druge” i na građane. Kao rezultat toga, svaka strana ima različito tumačenje onoga na što se zapravo složila. Pored toga, HDZ Bosna i Hercegovina ostaje pri stavu da ne postoje politički uvjeti za usvajanje amandmana na Ustav, što ograničava raspravu o provedbi sporazuma isključivo na usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Štoviše, sam koncept „legitimnog zastupanja“ teško je uskladiti s provedbom Sejdića i Fincija i drugim sličnim slučajevima Europskog suda za ljudska prava. S tim u vezi, na svom 1383. Sastanku, od 29. rujna do 1. listopada, Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je odluku koja se odnosi na izvršenje presude Suda u Sejdiću i Fincima u kojoj su ponovili svoju zabrinutost da vlasti i politički čelnici Bosne i Hercegovine još nisu postigli konsenzus o sadržaju potrebnih izmjena Ustava Bosne i Hercegovine unatoč ponovljenim pozivima Odbora ministara i podsjetili da je zadržavanje postojećeg diskriminirajućeg izbornog sustava predstavljalo očito kršenje zahtjeva Europske konvencije o ljudskim pravima i očigledno kršenje bezuvjetne obveze Bosne i Hercegovine prema članku 46. Konvencije, a time i njezinih obveza kao države članice Vijeća Europe.
Do rujna su postale jasne razlike između HDZ-a Bosne i Hercegovine i SDA. Božo Ljubić (HDZ Bosna i Hercegovina), predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) – krovne organizacije hrvatskih stranaka u kojima dominira HDZ Bosna i Hercegovina – upozorio je da će svaki pokušaj blokiranja izmjena Izbornog zakona legitimirati Hrvata zahtjevi za konceptom teritorijalne autonomije, referenca na dugogodišnju želju HDZ-a Bosne i Hercegovine za trećim, većinski hrvatskim entitetom u Bosni i Hercegovini. Čelnik SDA Bakir Izetbegović usprotivio se tome da neće biti trećeg entiteta i dodao je svoje mišljenje da legitimno zastupanje podrazumijeva pravo na proporcionalno zastupanje i obranu vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon naknadnog sastanka gospodina Izetbegovića i čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, svaki je uveo nove ultimatume. Gospodin Izetbegović izjavio je da neće biti daljnjih razgovora o izmjenama Izbornog zakona do imenovanja nove Vlade Federacije i imenovanja sudaca na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Gospodin Čović se usprotivio kako neće biti nove vlade Federacije prije dogovora o izmjenama Izbornog zakona, dodajući da su dva sporazuma potpisana u lipnju – jedan koji omogućuje održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a drugi o načelima za izmjene i dopune Izbornog zakona. Zakon – bili su nerazdvojni, a ako do 17. prosinca nije bilo sporazuma o izmjeni Izbornog zakona, nijedan sporazum nije bio valjan. Treba vidjeti je li to zamišljeno kao prijetnja mostarskim izborima zakazanim za 20. prosinca.
Dva tjedna prije završetka ovog izvještaja, gospodin Čović uputio je pismo međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, u kojem je smatrao SDA u potpunosti odgovornom za nedostatak napretka u postizanju sporazuma o Izbornom zakonu, upozoravajući da Hrvati ne bi tolerirao protuustavna rješenja i pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne u pronalaženju kompromisnog rješenja. Nakon toga, gospodin Izetbegović podsjetio je da je lipanjskim sporazumom nastojalo provesti ne samo odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine već i odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci te Zornić, koje je bilo teško uskladiti sa etnički model koji je zagovarao HDZ Bosna i Hercegovina.
Ovi sporovi pokazuju koliko su stranke udaljene od potrebnog kompromisa potrebnog za poduzimanje tako složenih izbornih reformi, što je u velikoj mjeri uzrokovano činjenicom da stranke na vlasti imaju različita i često nespojiva shvaćanja ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Hercegovine, što ističe, kao što sam već puno puta naglasio, potrebu za snažnim i neovisnim Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine koji je u stanju riješiti takve ustavne sporove. Djelujući Ustavni sud od vitalne je strateške važnosti za dugoročnu samoodrživost Općeg okvirnog sporazuma za mir iu tom kontekstu bi međunarodna zajednica trebala i dalje u potpunosti podržavati Ustavni sud i sve njegove članove, posebno njegovu međunarodnih (europskih) sudaca, koji su prečesto izloženi političkim i medijskim napadima političkih čelnika Republike Srpske.
U srpnju, kao kraj najnovije runde uporne negativne retorike o prisutnosti međunarodnih sudaca na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Bosne i Hercegovine odbacio je prijedlog koji su u veljači podnijeli HDZ Bosna i Hercegovina i SNSD zakona o imenovanju sudaca Ustavnog suda, koji je trebao odmah prekinuti mandate trojici međunarodnih sudaca i zamijeniti ih domaćim sucima. Kao što je navedeno u mom prethodnom izvještaju (S / 2020/345, paragraf 85), ovaj prijedlog nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Iako prepoznajem da će u budućnosti doći vrijeme kada će se Ustavni sud u potpunosti sastojati od domaćih sudaca, moja je procjena da je pred zemljom jako dug put prije nego što bi se to trebalo dogoditi. U svakom slučaju, politički čelnici, a prije svega građani, zahtijevaju „više Europe“ i više europskih vrijednosti. Stoga su postojeći međunarodni (europski) suci navjestitelji stvari koje trebaju doći i koje treba dočekati. Njihova je prisutnost vrlo korisna.
Čvrsto vjerujem da se neće postići stvarni napredak i neće se postići dugoročna stabilnost u Bosni i Hercegovini bez jačanja vladavine zakona. Vladavina zakona temeljna je vrijednost na kojoj se temelji većina demokratskih zemalja. To je također osnovno načelo sadržano u Ustavu Bosne i Hercegovine, koji utvrđuje da će Bosna i Hercegovina „biti demokratska država koja će funkcionirati u vladavini zakona“. Međutim, nedostatak vladavine zakona ostaje osnovni problem u Bosni i Hercegovini kojemu treba hitno pristupiti, posebno jačanjem neovisnosti i standarda pravosuđa i borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije, koja je široko rasprostranjena, sustavna i prepreka bržim razvoj Bosne i Hercegovine u istinsku europsku zemlju.
Odnosi unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine također su zabrinjavajući jer se članovi sve više međusobno sukobljavaju. Predsjednik SNSD-a i član predsjedništva Milorad Dodik često se pozivao na načelo vitalnog entitetskog interesa zbog odluka za koje je smatrao da su štetne za interese Republike Srpske, a obećao je da će to učiniti u drugom krugu glasanja o osjetljivom pitanju priznanja neovisnosti Kosova od strane Bosne i Hercegovine. U prvom krugu glasanja sredinom rujna, bošnjački član i trenutni predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) i hrvatski član i predsjednik DF-a Željko Komšić nadglasali su gospodina Dodika za priznanje. Atmosferu te sjednice nije popravio ni zahtjev gospodina Dodika za minutom šutnje u znak poštovanja bivšem dužnosniku Republike Srpske Momčilu Krajišniku, kojeg je
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju osudio za zločine protiv čovječnosti, koji je preminuo nekoliko dana ranije. Zahtjev je odbijen. Predsjedništvo je ponovno održalo redovnu sjednicu tek 15. listopada, kada nije donijelo odluku o priznanju Kosova, jer je gospodin Komšić, kao njegov prvi predlagač, povukao svoj prijedlog, a zatim – nakon neslaganja g. Dodika s proceduralnim manevrom i njegovo inzistiranje na glasanju o prijedlogu – gospodin Komšić i gospodin Džaferović potpuno su se suzdržali od glasanja, a gospodin Dodik glasao je protiv. Gospodin Dodik je više puta status Kosova povezao sa statusom Republike Srpske, upozoravajući da će Republika Srpska proglasiti neovisnost ako prizna neovisnost Kosova – čak i Srbija.
U međuvremenu, vlasti Republike Srpske ustrajne su u svojim pozivima da se vrate takozvanom “izvornom Daytonu”, pogrešno tvrdeći da svaka ustavna odgovornost koja nije izričito navedena u Ustavu Bosne i Hercegovine kao država pripada u članu 3 (1) Ustava pripadaju entitetima i da su jedine institucije u Bosni i Hercegovini koje bi trebale postojati one koje su izričito spomenute u njegovom Ustavu.
Štoviše, vlasti Republike Srpske često su tražile usvajanje novog Ustava Republike Srpske, kojim bi se eliminiralo Vijeće naroda Republike Srpske, institucija koja je posebno dizajnirana za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda Republike Srpske. U lipnju se predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović požalila da je Vijeće naroda Republike Srpske “stvoreno da bude potencijalni problem”. [1]
Gospodin Dodik, de facto čelnik Republike Srpske, u nekoliko je navrata pokušao uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutarnja politička pitanja Bosne i Hercegovine. U kolovozu je vodio izaslanstvo Republike Srpske na sastanku s gospodinom Vučićem u Beogradu kako bi razgovarali o prigovorima Republike Srpske zbog, kako je tvrdila, nepravednih intervencija u ustavni poredak Bosne i Hercegovine od strane visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Uoči sastanka, vlasti Republike Srpske navodno su poslale dokument koji sadrži zaključke i prateća izvješća o tim pitanjima koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u studenom 2019. i veljači 2020. Pohvalno, gospodin Vučić ponovio je predanost Srbija Općem okvirnom sporazumu za mir.
Vlasti na svim razinama i dalje zanemaruju ili odbacuju konačne i obvezujuće odluke pravosuđa, uključujući, na primjer, u Federaciji u pogledu odluka Ustavnog suda Federacije koje zahtijevaju da određeni broj kantona uskladi svoje ustave s Ustavom Federacije kako bi se osiguralo , između ostalog, puna ravnopravnost Srba kao konstitutivnog naroda i, u Republici Srpskoj, presude i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Državnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s registracijom obrambene imovine.
Iako se protok izbjeglica i migranata koji ulaze u zemlju u pokušaju tranzita u Europsku uniju smanjio tijekom početne faze pandemije COVID-19, vratio se na predpandemijsku razinu i trenutno je između 6.000 i 8.000 izbjeglica i migranti u Bosni i Hercegovini. Federacija općenito, a posebno Unsko-sanski kanton, na sjeverozapadu zemlje, ugošćuju najveći broj izbjeglica i migranata zbog blizine Unsko-sanskog kantona susjednoj Hrvatskoj i relativne blizine Slovenije i šengenskog prostora. Vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju dopustiti uspostavljanje prihvatnih centara na teritoriju Republike Srpske. Republika Srpska također je aktivno prevozila pojedince koje su identificirali kao izbjeglice ili migrante na međuentitetsku graničnu liniju. Iako vlasti na državnoj razini traže sredstva za povratak onih koji su neredovno stigli, bilo u susjedne zemlje (Srbiju ili Crnu Goru) ili u zemlje porijekla, ipak moraju nastaviti ispunjavati svoje obveze prema međunarodnom i nacionalnom pravu – pružajući pristup prava, uključujući pravo na traženje azila u Bosni i Hercegovini, u skladu s ljudskim pravima i humanitarnim standardima.
Odluke visokog predstavnika tijekom izvještajnog razdoblja
Unatoč čestim osporavanjima temeljnih načela Općeg okvirnog sporazuma za mir tijekom izvještajnog razdoblja, nastavio sam se suzdržavati od korištenja svojih izvršnih ovlasti, u skladu s politikom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, koji želi promovirati lokalno vlasništvo nad međunarodno odlučivanje.
Pet ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika
Napredak u ciljevima
Moj ured i dalje potiče napredak ka punoj provedbi pet ciljeva i dva uvjeta koja je uspostavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 2008. godine kao bitne korake ka zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Namjera Upravnog odbora u utvrđivanju tog dnevnog reda bila je da Bosna i Hercegovina preuzme punu odgovornost i pokaže svoju vjerodostojnost. Stoga je dnevni red da vlasti Bosne i Hercegovine to učine, ali nažalost, osim nedavnih pozitivnih trendova u Brčko Distriktu, ne pokazuju ozbiljnu predanost njegovoj provedbi. Mnoga područja obuhvaćena dnevnim redom zabilježila su stagnaciju, pa čak i povratak.
Državna i obrambena imovina
Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u veljači usvojio dvije važne odluke koje se odnose na javnu imovinu, kao što je opsežno pokriveno u mom prethodnom izvještaju (vidi S / 2020/345), nije bilo značajnijih pokušaja provođenja relevantnih sudskih odluka ili postizanje napretka prema prihvatljivom i održivom rješavanju pitanja državne imovine tijekom izvještajnog razdoblja.
Podsjećanja radi, kako je utvrđeno u odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2012. godine, Država Bosna i Hercegovina nositelj je sve državne imovine, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost da regulira pitanje raspodjela imovine između države i nižih razina vlasti. U tom kontekstu, Sud je posebno naglasio ustavno načelo pravnog kontinuiteta države, kao i činjenicu da državno vlasništvo „odražava državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“. Štoviše, odluke spomenute u prethodnom stavku 26. koje je Sud donio u veljači potvrdile su pravna načela uspostavljena odlukom o državnoj imovini iz 2012. godine i dalje razradile da je – u skladu s istim ustavnim načelom pravnog kontinuiteta – država nositelj naslova bivše “ općenarodno vlasništvo ”(tj. društveno ili državno vlasništvo), uključujući javna dobra kao što su poljoprivredno zemljište i kopnene vode.
Pored toga, u travnju i svibnju Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je dvije odluke koje se odnose na registraciju buduće obrambene imovine u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Podsjećanja radi, otkako je 2015. započeo takozvani postupak „izravne registracije potencijalne obrambene imovine“, Javno odvjetništvo Bosne i Hercegovine podnijelo je nadležnim domaćim institucijama zahtjeve za registraciju prava vlasništva nad takvom imovinom.
U Federaciji ove zahtjeve za upis razmatraju i najčešće usvajaju nadležni zemljišnoknjižni uredi općinskih sudova, što rezultira brojnim uspješnim upisima prava vlasništva u korist Države Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj zahtjeve za registraciju razmatra Geodetska uprava Republike Srpske i oni se rutinski odbijaju iz različitih proceduralnih i / ili materijalnih razloga, prvenstveno zbog navodnog nedostatka valjane pravne osnove za registraciju. Kao što je ranije izviješteno, Republika Srpska već nekoliko godina blokira registraciju potencijalne obrambene imovine na svom teritoriju u vlasništvu Države Bosne i Hercegovine, unatoč postojećem zakonskom okviru (npr. Ustav Bosne i Hercegovine, i Zakon o obani Republike Bosne i Hercegovine (2005.) i relevantne odluke Predsjedništva), te konačne i obvezujuće sudske odluke, kao što je odluka Državnog suda iz 2016. godine u slučaju potencijalnog smještaja na mjestu Han Pijesak u Republici Srpskoj.
Nakon što su nadležne institucije Republike Srpske odbile nekoliko zahtjeva za registraciju, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojim odlukama u travnju i svibnju podržao apelacije koje je podnijelo Javno odvjetništvo Bosne i Hercegovine u vezi s odbijenim registracijama u dva konkretna slučaja. Ustavni sud je u svojim odlukama utvrdio povrede relevantnih prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, poništio osporene odluke sudova Republike Srpske i naložio sudovima da donose nove odluke po hitnom postupku.
Nadalje, prema mišljenju Ustavnog suda, odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o veličini, strukturi i smještaju oružanih snaga Bosne i Hercegovine trebala se smatrati odlukom nadležnog tijela, a time i valjanom pravni temelj za traženu registraciju prava vlasništva države. S tim u vezi, Ustavni sud je također naveo ustavnu obvezu entiteta i njihovih tijela da se u potpunosti poštuju Ustav Bosne i Hercegovine i odluke bosanskohercegovačkih institucija – u ovom slučaju, Predsjedništva.
Usvajanje sveobuhvatnog zakonodavstva na državnoj razini o raspodjeli i upravljanju državnom imovinom, koje se u potpunosti temelji na pravnim načelima uspostavljenim od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predstavlja jedino prihvatljivo i održivo rješenje pitanja državne imovine. U međuvremenu, kao što je navedeno u prethodnim izvještajima, na temelju brojnih zakona, deklaracija, rezolucija, zaključaka i izjava koje su usvojile i izdale nadležne institucije i vlasti Republike Srpske, ovo je pitanje postalo sredstvo za promicanje jednostrane politike Republike Srpske s ciljem potkopavanja temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma za mir i oduzimanje prava državi Bosni i Hercegovini da posjeduje i upravlja svojom imovinom, ustavne nadležnosti i na kraju suverenitet i teritorijalni integritet. Rješavanje ovih vrlo ozbiljnih pitanja zahtijeva brz i proaktivan angažman međunarodne zajednice.
Distrikt Brčko
Pandemija COVID-19 naglasila je važnost dobrog upravljanja, razvoja infrastrukture i reformi rasta privatnog sektora kako bi se ojačala otpornost Brčko Distrikta na izazove. Ured visokog predstavnika pružao je i nastavit će pružati stručnu i tehničku podršku Supervizoru Distrikta Brčko u poticanju i vođenju Distrikta u tom cilju, uključujući u svim fazama reformi, koje će Distrikt također unaprijediti do navedenog ciljevi konačne nagrade. U ovom nastojanju, Supervizor i Ured visokog predstavnika također se surađuju s predstavnicima međunarodne zajednice kako bi osigurali ciljani, koordinirani i usmjeren na rezultate.
Proces fiskalizacije uspješno je završen i pokazao se kao potpora zajedničkom cilju Distrikta i Bosne i Hercegovine u borbi protiv utaje poreza i učinkovitijem ostvarivanju prihoda. Novim zakonom o proračunu Distrikt je krenuo putem poboljšanja svoje fiskalne discipline, transparentnosti i odgovornosti u trošenju. Ključna načela zakona primijenjena su u usvajanju proračuna Distrikta za 2020. godinu i zakona o njegovom izvršenju, postavljajući temelje za prikupljanje sredstava koja pomažu u sprečavanju širenja COVID-19 i ublažavanju njegovih ekonomskih posljedica. To se odrazilo i na naknadne rebalanse proračuna. Pandemija je donekle odgodila podzakonske akte potrebne za potpunu primjenu zakona o proračunu na proračunski ciklus 2021. godine, ali postupak izrade nastavljen je, a podzakonski akti trebaju se usvojiti u četvrtom tromjesečju 2020. godine.
Komplementarne reforme dobrog upravljanja također su na putu. Zakon o mirnom okupljanju, koji štiti pravo na okupljanje u skladu s međunarodnim standardima, i prvi je takve vrste u Bosni i Hercegovini, usvojen je 29. jula. 14. listopada usvojen je zakon o zakladama i udrugama kojim je uspostavljena transparentna, pravedna i na zaslugama utemeljena podrška nevladinom sektoru. Istog je dana usvojen zakon o nacionalnim manjinama koji regulira ravnopravno sudjelovanje manjina u Distriktu u skladu s europskim pravnim normama. Internetski registar zaposlenika i imenovanih u javnom sektoru i njihovih fondova pokrenut je 20. kolovoza radi daljnjeg poticanja transparentnosti i fiskalne discipline u Distriktu. Registar također može služiti za identificiranje i sprječavanje sukoba interesa, dopunjavajući na taj način napore Distrikta za izradu novog zakona o sukobu interesa koji ne bi ostavljao prostora za pogrešno tumačenje i zlostavljanje.
Osiguravanje vjerodostojnog izbornog postupka ključno je za ponovno uspostavljanje povjerenja birača u izabrane dužnosnike. Kao rezultat toga, popis birača u Brčko distriktu se ažurira, suzbija se zlouporaba javnih sredstava u izborne svrhe, a za lokalne izbore 15. studenog organizirano je prisustvo neovisnih promatrača na svim biračkim mjestima u Brčkom. Nakon izbora, za održavanje ovog pozitivnog trenda morat će se provesti dodatne reforme dobrog upravljanja.
Projekte razvoja infrastrukture ometala je pandemija COVID-19, ali unatoč tome prepoznata je kao najučinkovitiji odgovor na ublažavanje njezinih ekonomskih posljedica. Pripremne aktivnosti relevantne za modernizaciju luke Brčko i rekonstrukciju mosta Brčko-Gunja pri kraju su, a građevinski radovi trenutno su planirani za četvrti kvartal 2020. Nova zgrada policije skoro je spremna za smještaj ne samo policije Distrikta već također lokalni odred i granične policije Bosne i Hercegovine i Službe za poslove sa strancima.
Ranjivost opskrbe električnom energijom i dalje zabrinjava Distrikt Brčko, budući da su mogućnosti opskrbe ograničene. U rujnu su vlasti Distrikta raspisale natječaj za opskrbu električnom energijom za 2021. godinu, ali kao i prethodnih godina, Distrikt je primio samo jednu ponudu i do danas nije zaključen nikakav aranžman unatoč obećavajućem tonu tekućih pregovora. Ova situacija još jednom naglašava potrebu za diverzifikacijom i jačanjem energetske sigurnosti Distrikta.
Distrikt je stoga poduzeo korake za usvajanje energetskog zakonodavstva kako bi stvorio moderan i sa Europskom unijom zakonski okvir za energetski sektor, promičući energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, kao i ulažući u energetsku infrastrukturu. Što se tiče takvih ulaganja, očekuje se da će Distrikt prenositi vlasnička prava nad objektima za prijenos električne energije na Elektroprivredu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom na državnoj razini, do kraja godine. To će osigurati kontinuirana ulaganja i održavanje ključne infrastrukture za prijenos električne energije i pridonijeti sigurnosti opskrbe električnom energijom.
Dinamika postignuta tijekom izvještajnog razdoblja potaknula je nove infrastrukturne projekte u Distriktu Brčko, poput širenja i poboljšanja vodoopskrbnog sustava. Pregovori između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj o ugovoru o zajmu u iznosu od 6,5 milijuna eura za ovu namjenu očekuju se u četvrtom kvartalu 2020. godine.
Iako su koraci koje je poduzelo vodstvo Distrikta ključni za jačanje stabilnosti i održivosti Distrikta Brčko, potrebni su dodatni napori kako bi se osiguralo da trajna pandemija, lokalni izbori u studenom i napetosti u ostatku zemlje ne ometaju i ne povuku se put napretka prema navedenim ciljevima Konačne nagrade.
Fiskalna održivost
U skladu sa svojim mandatom, uključujući odgovornosti za koordinaciju, Ured visokog predstavnika nastavio je pratiti, analizirati i izvještavati o razvoju i zakonodavnim akcijama važnim za fiskalnu održivost. To je uključivalo praćenje i izvještavanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira o aktivnostima Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u kojem je Ured visokog predstavnika jedini predstavnik međunarodne zajednice, i Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine. Trendovi u obje institucije i dalje izazivaju zabrinutost zbog sposobnosti vlada na svim razinama, posebno na državnoj razini, da osiguraju nesmetano funkcioniranje institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih obveza.
Fiskalno vijeće nije se sastalo tijekom prvog tromjesečja 2020. i tek početkom travnja razmotrilo je pismo namjere kojim se traži pomoć u okviru Instrumenta za brzo financiranje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od oko 330 milijuna eura za rješavanje hitnih potreba koji proizlaze iz pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Sporovi između Federacije i Republike Srpske, te unutar Federacije, oko raspodjele pomoći MMF-a odgodili su razmatranje zahtjeva zemlje od strane Izvršnog odbora MMF-a, što je zauzvrat odgodilo isplatu.
Iako je Izvršni odbor MMF-a odobrio zahtjev Bosne i Hercegovine 20. travnja, a sredstva isplatio 22. travnja, raspodjela unutar Bosne i Hercegovine je zaustavljena do 2. lipnja s obzirom na račune u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, zbog kontinuiranih sporova koji proizlaze iz različitih tumačenja sporazuma od 11. travnja između čelnika SNSD-a, SDA-a i HDZ-a Bosne i Hercegovine, te državnog i entitetskih premijera i ministara financija, uglavnom vezano za distribuciju u kantone Federacije. To je stvorilo neprimjeren pritisak na Središnju banku, kao fiskalnog agenta zemlje, da nastavi s prijenosom sredstava unatoč nedostatku odluke o njihovoj raspodjeli, čemu se Banka uspješno oduprla.
Sporovi su riješeni tek 2. lipnja, kada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine konačno usvojilo nepodmirenu odluku o raspodjeli sredstava u okviru Instrumenta za brzo financiranje MMF-a, u skladu s pismom o namjerama od 11. travnja i Memorandumom o razumijevanju od 20. travnja, ovlašćujući Ministarstvo financija i trezora da raspodijeli sredstva na sljedeći način: 61,5 posto Federaciji sa svojih 10 kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj i 1 posto Distriktu Brčko. Ured visokog predstavnika odigrao je instrumentalnu ulogu u pružanju analiza i smjernica međunarodnoj zajednici u rješavanju problema u skladu s relevantnim zakonodavstvom i obvezama koje su preuzele vlasti.
Nakon razvoja događaja u vezi s Instrumentom brzog financiranja MMF-a, Fiskalno vijeće nije se ponovno sastalo do 18. rujna, kada je usvojilo – znatno prije roka za svibanj za to – Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politika za 2021. – 2023., dokument koji služi kao osnova za pripremu državnog i entitetskih proračuna u navedenom vremenskom okviru. Prema dokumentu, utvrđeno je da ukupni proračun državnih institucija za 2021. godinu iznosi 1,027 milijardi KM, što predstavlja porast od 3,1 posto u odnosu na proračun za 2020. godinu. Predviđa se da će prihodi neizravnih poreza, kao ključne komponente za financiranje institucija Bosne i Hercegovine u 2021. godini, biti 2020. godine (780 milijuna KM), dok bi preostala planirana sredstva bila osigurana iz ostalih prihoda.
Ured visokog predstavnika nastavio je pomno pratiti, izvještavati i savjetovati o razvoju koji se odnosi na jedinstveni sustav neizravnih poreza, posebno s obzirom na razvoj zabilježen tijekom prethodnog izvještajnog razdoblja, uključujući pokušaje podrivanja jedinstvenog neizravnog poreznog sustava i njegovih država. institucionalne strukture na razini i najave o potencijalnom povlačenju Republike Srpske iz međuentitetskog sporazuma kojim se odgovornost za neizravno oporezivanje prebacuje na državu. Ured visokog predstavnika prisustvuje sjednicama Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, omogućujući Uredu i, proširujući se tome, njegovim partnerima iz međunarodne zajednice da budu u potpunosti informirani i sposobni brzo reagirati po potrebi.
Upravno vijeće Uprave za neizravno oporezivanje konačno je krajem svibnja postiglo dugo očekivani sporazum o međuentitetskoj namiri duga i prilagodbama koeficijenta neizravnih poreza. Odbor je jednoglasno usvojio odluke o namirivanju nepodmirenih međuentitetskih dugova koji proizlaze iz raspodjele prihoda od neizravnih poreza za razdoblje od 2012. do 2019. Na osnovu ukupne namire duga, Federacija duguje Republici Srpskoj iznos od 22,5 milijuna KM, a dug , kako je naknadno dogovoreno, Uprava za neizravno oporezivanje podmirivat će iz udjela prihoda od neizravnih poreza u Federaciji u šest rata počevši od srpnja.
Ostaje nejasno da li bi namirenje duga rezultiralo povlačenjem parnica povezanih entiteta u tijeku pred Državnim sudom Bosne i Hercegovine. Upravno vijeće također je usvojilo koeficijente raspodjele neizravnih poreza za drugi kvartal 2020. Ovo je prvi put od 29. svibnja 2017. da je Odbor prilagodio koeficijente raspodjele prihoda, koji se – u skladu s propisima Odbora – moraju usklađivati tromjesečno. Odbor je nastavio 29. lipnja, usvojivši koeficijente za treće tromjesečje 2020., a zatim ponovno 31. kolovoza, podmirujući međuentitetski dug za prvu polovicu 2020. Namirenje duga, prema kojem Federacija duguje Republici 32,3 miliona KM Srpske, Uprava za neizravno oporezivanje provest će iz udjela prihoda od neizravnih poreza u Federaciji u četiri jednake rate do kraja 2020. godine.
Upravno vijeće Uprave za neizravno oporezivanje razmotrilo je i nekoliko drugih pitanja iz svoje nadležnosti, obavijestivši mjerodavna tijela, između ostalog, o isteku mandata sadašnjem direktoru Uprave za neizravno oporezivanje Miri Džakuli 6. lipnja kako bi pokrenuti postupak za njegovu zamjenu. S obzirom na stratešku važnost Uprave za neizravno oporezivanje, upražnjeno mjesto pokrenulo je međustranačke sporove, a SDA, HDZ Bosna i Hercegovina i SNSD zatražili su tu poziciju. Situacija će vjerojatno složiti izazove u sustavu neizravnih poreza, koje ne treba zanemariti, unatoč pozitivnom razvoju posljednjih mjeseci. Ured visokog predstavnika surađivat će sa svojim međunarodnim partnerima kako bi se pozabavio tim izazovima.
Ured visokog predstavnika također je nastavio pomno pratiti druge događaje povezane s fiskalnom održivošću, uključujući status usvajanja i detalje proračuna za 2020. godinu na svim razinama vlasti.
Pitanja vezana uz vladavinu zakona
Kao što sam rekao u paragrafu 17 gore, čvrsto vjerujem da se neće postići stvarni napredak i neće se postići dugoročna stabilnost u Bosni i Hercegovini bez jačanja vladavine zakona. Vladavina zakona temeljna je vrijednost na kojoj se temelji većina demokratskih zemalja. To je također osnovno načelo sadržano u Ustavu Bosne i Hercegovine, koji utvrđuje da će Bosna i Hercegovina „biti demokratska država koja će funkcionirati u vladavini zakona“. Međutim, nedostatak vladavine zakona ostaje temeljni problem u Bosni i Hercegovini kojemu treba hitno pristupiti, posebno jačanjem neovisnosti pravosuđa i borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije, koja je široko rasprostranjena, sustavna i prepreka bržem razvoju Bosna i Hercegovina u pravu europsku zemlju.
Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, koje je ključna institucija u razvoju koncepta sudske nepristranosti i vladavine prava podizanjem standarda profesionalnosti, transparentnosti i učinkovitosti u pravnoj profesiji, mora se rješavati kao prioritet. S tim u vezi, nastavit ću podržavati napore Europske unije i šire međunarodne zajednice da traže izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću kojima se jača integritet sudaca i tužitelja i samog Vijeća. Želio bih zahvaliti Europskoj uniji na njezinim naporima u tom pogledu.
Nakon incidenta u 2019. koji je uključivao neprimjeren kontakt predsjednika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća s građaninom koji se žalio na njegov pravni slučaj, te odbacivanje naknadnog disciplinskog postupka protiv predsjednika s obrazloženjem da predsjednik ne može biti predmet disciplinske odgovornosti i stoga je iznad zakona, vjerodostojnost i percepcija Vijeća u javnosti, koje ima mandat za imenovanje i discipliniranje sudaca i tužitelja, dodatno su odbijeni. Hitno je potrebno poboljšati standarde Vijeća, prije svega kroz izmjene Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Međunarodna zajednica snažno zagovara tehničke promjene kako bi se stvorilo Vijeće koje pravilno funkcionira, a istovremeno ga zadržava kao tijelo na državnoj razini s jurisdikcijom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Izrađene su izmjene i dopune, a konzultacije su u tijeku.
U kolovozu je Ured disciplinskog savjetnika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća potvrdio da je pokrenuo postupak po službenoj dužnosti protiv glavne tužiteljice Gordane Tadić, proizlazeći iz medijskih navoda da je tražila naknadu troškova smještaja za stan u kojem nije prebivati. U takvim slučajevima potencijalnih povreda dužnosti od strane sudaca ili tužitelja, Ured disciplinskog tužitelja djeluje kao tužitelj u postupcima koji se vode pred disciplinskim vijećima Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. Gospođa Tadić negirala je bilo kakva nedjela.
Mandat sadašnjeg generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine istekao je i mora se odrediti novo imenovanje. Imenovanje je očito odgođeno, jer se sadašnji generalni direktor suočava s istragom zbog navodnog pribavljanja i korištenja lažnih dokumenata kao dokaza o obrazovanju koje je za to mjesto potrebno po zakonu.
Ustrajni pozivi vlasti Republike Srpske da odbiju primjenjivost pravosudnih odluka na razini Bosne i Hercegovine u tom entitetu predstavljaju kontinuirano pogoršanje učvršćivanja vladavine zakona.
U Federaciji, predsjednik Federacije, koji prema Ustavu Federacije ima mandat da, u dogovoru s dvojicom potpredsjednika, imenuje suce koji će popuniti upražnjena mjesta Ustavnog suda Federacije, dvije godine nije ispunjavao svoju obvezu. Ovaj neuspjeh i dalje ima izravne implikacije na sposobnost Ustavnog suda Federacije – i njegovog povjerenstva od vitalnog nacionalnog interesa – da izvršava svoje ustavne odgovornosti, jer djeluje sa samo pet sudaca koji su zasjedali, od devet potrebnih Ustavom Federacije.
Zakonodavstvo Federacije o uspostavljanju posebnog tužitelja i sudskog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, usvojeno 2014. godine, i dalje se ne provodi, što je neodgovorno i neprihvatljivo.
Općenito, sve procese u Bosni i Hercegovini treba ubrzati, ali ubrzanje treba dogoditi ponajviše u pogledu reformi vladavine zakona. Ljudi sve više napuštaju Bosnu i Hercegovinu ne samo iz ekonomskih razloga već i zbog nedostatka vladavine zakona. Sukladno tome, od svih prioriteta, reforme u području vladavine prava trebale bi biti najviše. Ne bi trebalo više postojati tolerancija na kašnjenja, kao s dugo prekasnim uspostavljanjem posebnog tužitelja i sudskog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji.
Također je izvan razloga da osoba koja je na crnoj listi države članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira zbog sumnje u korupciju dobije zadatak da nadzire borbu protiv korupcije. Upravo je to učinila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine kada je imenovala delegata Doma naroda Bosne i Hercegovine Nikolu Špirića (SNSD) u parlamentarni odbor za odabir i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju Borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini. Vlada Sjedinjenih Američkih Država sankcionirala je gospodina Špirića u rujnu 2018. godine jer je imala vjerodostojne podatke o njegovom sudjelovanju i primanju koristi od javne korupcije.
Slučajevi ratnih zločina
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 24. rujna revidiranu nacionalnu strategiju procesuiranja ratnih zločina. Proces usvajanja revizija trajao je više od dvije godine, prvenstveno zahvaljujući protivljenju udruga žrtava i SDA zbog zabrinutosti zbog takozvanih slučajeva „kategorije A“ – slučajeva za koje je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju ocijenio da ima dovoljno osnovi za kazneni progon – ne bi se obrađivali i da se slučajevi koji se vode na entitetskoj razini ne bi pravedno vodili.
Prethodna Nacionalna strategija procesuiranja ratnih zločina, usvojena 2008. godine, predviđala je obradu najsloženijih slučajeva do 2015. godine, ali taj rok nije ispunjen. Nadamo se da će novi nadzorni odbor za revidiranu strategiju, koji će u budućnosti svojim članovima dodati predstavnike Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Državnog suda Bosne i Hercegovine, poslužiti za povećanje brzine tužiteljskog postupka rad i određivanje prioriteta za najozbiljnije slučajeve, omogućuju učinkovit prijenos predmeta unutar Bosne i Hercegovine kako bi se omogućilo da se više slučajeva obradi za manje vremena i poboljšala regionalna suradnja – posebno kada su u pitanju predmeti kategorije A. Ako se novi kraj 2023. godine, utvrđen u Revidiranoj strategiji, može ispoštovati za dovršetak ili zatvaranje ovih slučajeva, to će biti vrlo pozitivno postignuće. Pohvaljujem sve napore, iako se nadam rezultatima.
Izazovi Općeg okvirnog sporazuma za mir
Izazovi suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nadležnosti i institucija Bosne i Hercegovine
Tijekom izvještajnog razdoblja, političari Republike Srpske, posebno čelnik SNSD-a, Milorad Dodik, nastavili su osporavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zanemarujući nadležnosti na državnoj razini i podrivajući ključne institucije na državnoj razini. Gospodin Dodik je ustrajno pokušavao povezati status Republike Srpske sa statusom Kosova, sugerirajući da bi, ako se prizna neovisnost Kosova, trebala biti i neovisnost Republike Srpske. Nažalost, barem mu se jednom prilikom pridružio srpski ministar obrane Aleksandar Vulin u uspostavljanju takve veze.
Gospodin Dodik također je povremeno oživio pojam referenduma u Republici Srpskoj o odcjepljenju, i često je pozivao na ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom. Također je više puta govorio o postojanju “dvije srpske države”.
Slično tome, neki hrvatski političari još uvijek aludiraju na „treći entitet“ teritorijalnom reorganizacijom Bosne i Hercegovine, kao što je nedavno spomenuo Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u više je navrata pozvao stranke da se suzdrže od podjela i retorike i ponovio svoju predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i legalno postoje samo na temelju Ustava Bosne i Hercegovine.
Retorika o ratnim zločinima, veličanje ratnih zločinaca
Nacionalistički čelnici i dalje poriču ratne zločine, veličajući osuđene ratne zločince i vodeći podijeljene komemoracije koje održavaju pojam grupne žrtve, istovremeno ignorirajući ili umanjujući empatiju i suosjećanje za patnju i gubitak drugih.
Nakon smrti suosnivača SDS-a od COVID-19 u rujnu, bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Momčila Krajišnika, kojeg je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju 2006. osudio zbog zločina protiv humanosti, gospodin Dodik pohvalio je gospodina Krajišnika [7] i navodno predložio da se ulica u Banjoj Luci imenuje po njemu. Uz to, na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine sredinom rujna, gospodin Dodik zatražio je minutu šutnje u znak poštovanja gospodinu Krajišniku, osuđenom ratnom zločincu. To je protiv svih europskih standarda i standarda čovječanstva.
Četvrt stoljeća nakon prestanka neprijateljstava, visoke političke osobe i određeni segmenti društva sve češće osporavaju presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove. Takvi stavovi uvelike ometaju izglede trajnog pomirenja u zemlji.
Institucije Bosne i Hercegovine na državnoj razini
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine održavalo je svoje redovite i protokolarne aktivnosti tijekom izvještajnog razdoblja, primajući uglednike, veleposlanike i izaslanstva. Predsjedništvo je održalo 7 redovitih zasjedanja i 30 izvanrednih zasjedanja, s naglaskom na pandemiju COVID-19, migrantsku krizu, integraciju u Europsku uniju i regionalnu suradnju. Međutim, članovi Predsjedništva i dalje jednostrano djeluju po brojnim pitanjima koja nemaju politički konsenzus u Bosni i Hercegovini.
Velik dio rada Predsjedništva usredotočio se na napore na ublažavanju pandemije, preuzimajući koordinacijsku ulogu između institucija, dok je istovremeno zadužio Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da surađuje s vladama Distrikta Brčko i entiteta na budućim mjerama. U svojstvu vrhovnog zapovjednika, Predsjedništvo je naložilo oružanim snagama Bosne i Hercegovine da pomažu civilnim tijelima u sprečavanju širenja COVID-19.
Krajem travnja, Predsjedništvo je službeno usvojilo zaključak kojim je započela provedba 14 ključnih prioriteta utvrđenih u mišljenju Europske komisije o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, te potvrdilo predanost zemlje članstvu u Europskoj uniji kao strateškom vanjskopolitički cilj i prioritet. Predsjedništvo je osnovalo ad hoc političku radnu skupinu koja se sastojala od članova Predsjedništva i svih članova kolegijuma Vijeća ministara, Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine i Doma naroda Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo je također zadužilo predsjedatelja Vijeća ministara da izradi akcijski plan za provedbu 14 prioriteta i mjesečno izvještava o njegovoj provedbi.
Predsjedništvo je nekoliko puta tražilo od Vijeća ministara da izradi sveobuhvatan plan za rješavanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini, ističući primarne ciljeve sprečavanja ilegalnog ulaska u Bosnu i Hercegovinu i smanjenja broja migranata koji borave u zemlji. Predsjedništvo je pozvalo Vijeće ministara da poboljša sposobnosti granične policije Bosne i Hercegovine i ubrza zaključivanje sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla migranata. Krajem kolovoza, Predsjedništvo je zatražilo od Vijeća ministara i relevantnih institucija preseljenje migranata iz urbanih centara u za to predviđene objekte, a od Vijeća je zatražilo 5 milijuna KM za jačanje kapaciteta za upravljanje krizom.
Predsjedništvo je 26. lipnja usvojilo prijedlog Zakona o proračunu institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, podnoseći ga Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, koji Parlamentarna skupština nije podržala, već ga je razmatralo pod redovnim postupak.
Predsjedništvo je razgovaralo o inicijativi “mini-schengen” koju su u listopadu 2019. pokrenule Albanija, sjeverna Makedonija i Srbija za poboljšanje regionalne gospodarske suradnje i protoka robe te omogućavanje graničnih prijelaza s osobnim iskaznicama. Predsjedništvo je zadužilo Vijeće ministara da pripremi analizu inicijative kao referentnog dokumenta za potencijalnu odluku Predsjedništva o tome hoće li se Bosna i Hercegovina pridružiti inicijativi.
Član predsjedništva g. Dodik pozvao se na vitalni entitetski interes zbog nekoliko odluka koje su usvojila druga dva člana, uključujući: odobrenje za potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Odjela za domovinsku sigurnost Sjedinjenih Država o suradnji u razmjeni putnih podataka; izjava kojom se odobrava potpisivanje sporazuma o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno testiranje učenika; i izjava kojom se odobrava potpisivanje sporazuma o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u 2021. Progresu u međunarodnom proučavanju čitalačke pismenosti. Nedavno se gospodin Dodik pozvao na vitalni entitetski interes zbog odluke koja podržava zaključivanje memoranduma o suradnji između Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine i Međunarodne zaklade za izborne sustave na nadzoru izbora. U svakom slučaju, Narodna skupština Republike Srpske podržala je prijedloge vitalnih entiteta, a pogođene odluke nisu stupile na snagu.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine redovito se sastajalo tijekom izvještajnog razdoblja, održavajući 13 redovnih i 19 hitnih ili izvanrednih sjednica, iako s ograničenim zakonodavnim rezultatima.
Vijeće ministara usvojilo je samo dva nova zakona i jedan amandman na postojeće zakonodavstvo. Od „novih“ zakona, jedan je bio Zakon o proračunu institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, koji je usvojen 18. lipnja nakon znatnog odgađanja. U pokušaju da javnosti objasni loš zakonodavni učinak, predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD) izjavio je da, u nedostatku političkog konsenzusa o mnogim pitanjima, nema smisla predlagati zakone kojima je suđeno da propadnu.
Vijeće ministara velik je dio svog rada posvetilo mjerama povezanim s COVID-19 koje su bile u njegovoj nadležnosti, poput definiranja uputa za postupke tijekom pandemije, odobravanja ugovora o zajmu s međunarodnim financijskim institucijama i odlučivanja o otvaranju i zatvaranju zračnih luka i drugim granični prijelazi. U rujnu, nakon zabrane ulaska ne-državljanima, osim iznimnih slučajeva, od početka pandemije, Vijeće je otvorilo granice Bosne i Hercegovine za strane državljane koji mogu pružiti negativni test na COVID-19 ne stariji od 48 sati . Vijeće je naknadno odobrilo sporazum o nabavi eventualnog cjepiva COVID-19 s savezom Gavi (nekada Globalnim savezom za cjepiva i imunizaciju).
Iako je Vijeće ministara formalno pratilo migrantsku krizu u zemlji usvajanjem mjesečnih statističkih izvještaja, ukupni je odgovor bio neadekvatan, uz percepciju javnosti da su jurisdikcije u kojima su smješteni migranti – uglavnom Unsko-sanski kanton u Federaciji. – prepušteni su sami sebi.
Vijeće ministara je 30. lipnja usvojilo odluku o privremenom financiranju za razdoblje od srpnja do rujna 2020. godine, koja je završila kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine dovršila usvajanje državnog proračuna za 2020. godinu 29. srpnja.
Iako je nekoliko imenovanja u ključne bosanskohercegovačke institucije, uključujući direktore Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine i Uprave za neizravno oporezivanje, ostalo u mrtvoj točki kao rezultat političkih kalkulacija, Vijeće ministara donijelo je i druga važna imenovanja. U srpnju je Vijeće potvrdilo imenovanje novih direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Regulatorne agencije za komunikacije (CRA), Agencije za obrazovanje i stručno osposobljavanje i Službenog glasnika Bosne i Hercegovine, kao i članova raznih drugih tijela i upravnih odbora.
U lipnju je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić (Unija za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB)) dao neopozivu ostavku na svoje mjesto, navodeći nepomirljive razlike sa SDA po pitanju ilegalnih migracija, među kojima druge stvari. U travnju se gospodin Radončić upleo u skandal nakon što je predložio prisilnu repatrijaciju migranata u Bosni i Hercegovini u njihove matične zemlje i kritizirao veleposlanstvo Pakistana u Bosni i Hercegovini što nije surađivala u takvim naporima za povratak svojih građana, u konačnici sugerirajući da se ambasador Pakistana proglasi persona non grata u Bosni i Hercegovini. Zamjena gospodina Radončića na mjestu ministra sigurnosti Selma Cikotića (SDA) potvrđena je u srpnju.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nastavila se sastajati poštujući socijalno udaljavanje i druge mjere povezane s pandemijom, te izvršila svoje protokolarne dužnosti, a delegati su sudjelovali na međunarodnim forumima putem interneta, a vodstvo oba doma sastajalo se s domaćim i međunarodnim uglednicima. Međutim, Zastupnički dom Bosne i Hercegovine nije se sastao od 11. ožujka do 28. travnja, a Dom naroda Bosne i Hercegovine nije se sastao od 14. veljače do 28. svibnja. Zastupnički dom izmijenio je svoj poslovnik kako bi omogućio održavanje sjednica putem interneta, ali nikada nije primijenio amandmane u praksi, dok Dom naroda, kao znatno manje tijelo, nije poduzeo slične korake.
Ukupno je Zastupnički dom održao šest redovnih i pet hitnih sjednica, dok je Dom naroda održao šest redovitih i tri hitna zasjedanja. Usvojena su samo dva nova zakona, kao i pet izmjena i dopuna postojećih zakona, pri čemu su oba doma odbila kumulativnih 30 zakonskih prijedloga.
Među najznačajnijim odbijenim prijedlozima bio je kontroverzni zakon o izboru sudaca u Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji je prethodno izabrao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a predložili su ga SNSD i HDZ Bosne i Hercegovine s ciljem eliminacije prisutnost međunarodnih (europskih) sudaca na Ustavnom sudu. Ustavnopravni odbor Zastupničkog doma donio je drugo negativno mišljenje o zakonu koji je Zastupnički dom usvojio 7. srpnja, odbacivši prijedlog.
Nakon dužeg odgađanja podnošenja državnog proračuna za 2020. Parlamentarnoj skupštini, te nakon pet zasjedanja Zastupničkog doma i četiri zasjedanja Doma naroda, te procesa usklađivanja između dva doma, proračun je konačno usvojen dana 29. srpnja. Ovo je bio zadnji datum za usvajanje kako bi se Središnjem izbornom povjerenstvu omogućilo da na vrijeme izvrši pripremne aktivnosti za lokalne izbore u studenom. Ranije je, uzastopnim sjednicama Zastupničkog doma i Doma naroda 7. odnosno 8. srpnja, Parlamentarna skupština usvojila dugo očekivane izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se omogućilo održavanje izbora u gradu Mostaru prvi put od 2008. godine.
Zastupnički dom odobrio je 15. svibnja imenovanje osporavanih kandidata za ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (Demokratski narodni savez) i zamjenika ministra za sigurnost Bosne i Hercegovine (Socijalistička partija Republike Srpske), konačno ispunivši preostala slobodna mjesta u Vijeću ministara, koja su bila otvorena od prosinca 2019. godine. Zastupnički dom usvojio je 20. svibnja odluku o imenovanju Željka Bakalara hrvatskim članom Središnjeg izbornog povjerenstva, umjesto člana Stjepana Mikića, čiji je mandat istekao. Gospodina Bakalara predložio je DF, a oštro se usprotivio HDZ-u Bosne i Hercegovine, čiji su predstavnici njegovo imenovanje proglasili nezakonitim. Dana 23. srpnja, nakon ostavke g. Radončića (SBB), ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, u lipnju, Zastupnički dom potvrdio je imenovanje njegova zamjenika Selma Cikotića (SDA), unatoč protivljenju HDZ-a Bosne i Hercegovine , čiji su predstavnici tvrdili da je u tijeku sudski postupak protiv gospodina Cikotića zbog navodnih ratnih zločina nad Hrvatima.
U svibnju je, nakon znatnog odgađanja, osnovano i započelo s radom ad hoc istražno povjerenstvo Zastupničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Povjerenstvo se redovito sastajalo održavajući javne rasprave s predstavnicima pravosuđa, kao i sa stručnjacima iz pravosudnog područja i novinarima.
Federacija Bosne i Hercegovine
S rezultatima općih izbora 2018. koji još uvijek čekaju potpunu provedbu, budući da nova vlada Federacije još nije imenovana, Vlada iz mandata za razdoblje 2014.-2018., Koju čine ministri iz SDA, HDZ-a Bosne i Hercegovine i SBB-a, nastavila je rad u tehničkom svojstvu. Trenutni broj ministara je 14, smanjen sa 16, zbog odlaska bivšeg ministra obrazovanja (SDA) početkom 2020. godine na mjesto veleposlaništva i smrti bivšeg ministra za branitelje (SDA) u srpnju iz COVID-19 . Vlada je tijekom izvještajnog razdoblja održala 22 redovne i 17 izvanrednih sjednica.
Krajem svibnja, postupajući po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, SIPA je uhitila federalnog premijera Fadila Novalića (SDA), šefa Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka (SDA) i Srebrenu Malinu Direktor kompanije (Srebrna malina) Fikret Hodžić zbog sumnje da je sudjelovao u kaznenim djelima krivotvorenja dokumenata, pranja novca i primanja mita u vezi s nabavom respiratora od Kine u iznosu od 10,5 milijuna KM. Nabava respiratora postala je skandal, jer tvrtka koja ih je nabavila nije imala iskustva u nabavi lijekova, a medicinski stručnjaci iz Federalnog kriznog stožera respiratore su smatrali neupotrebljivima za slučajeve COVID-19. Nekoliko mjeseci kasnije, Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine ocijenio je respiratore visokokvalitetnim i pogodnim za liječenje COVID-19.
Nakon početnog ispitivanja, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od Državnog suda Bosne i Hercegovine da odredi 30 dana pritvora za sve tri osumnjičene osobe kako bi se spriječilo neovlašteno miješanje dokaza i utjecaj na svjedoke, što je Državni sud odbio, naredivši osumnjičenima: puštanje uz restriktivne mjere. SDA je hapšenja osudila kao pokušaj državnog udara. Potom je u Zastupničkom domu Federacije pet stranaka – oporbenih stranaka, uključujući Socijaldemokratsku stranku, Našu stranku, SDA i Nezavisni blok, zajedno s vladajućim koalicijskim partnerom SBB – neuspješno pokrenulo prijedlog kojim se traži ostavka gospodina Novalića.
Sredinom travnja, kao odgovor na pandemiju COVID-19, Vlada Federacije usvojila je mjeru za rebalans federalnog proračuna za 2020. godinu kako bi se omogućilo preusmjeravanje sredstava za provedbu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koje je usvojila tijekom prethodnog izvještajnog razdoblja . Parlament Federacije je nakon toga usvojio mjeru za rebalans proračuna i usvojio zakon. Na zasjedanju krajem rujna, Vlada je usvojila odluku kojom je poduzećima pogođenim pandemijom osigurala dodatnih 100 milijuna KM, a najveći dio otišao je u turistički sektor. Vlada je 29. svibnja ukinula stanje katastrofe koje je proglasila na početku pandemije.
Oba doma federalnog parlamenta sastajala su se rijetko, pri čemu je Zastupnički dom Federacije održavao samo četiri redovna i dva izvanredna zasjedanja, a Federalni dom naroda samo dva redovita i dva izvanredna zasjedanja. Zakonodavni učinak i dalje je slab, usvojeno je šest novih zakona i sedam izmjena i dopuna postojećih zakona.
U srpnju je Zastupnički dom Federacije odbio izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije koje su u svibnju pokrenule oporbene stranke, čiji su predstavnici tvrdili da nema kontrole nad brojnim postupcima i da nema povjerenja u trenutni sastav Vlade, kao što pokazuju brojne tužbe protiv pojedinaca u Vladi i njezino loše upravljanje pandemijom COVID-19.
Kolegiji oba doma Parlamenta Federacije ostali su nepotpuni. Od svog osnivačkog zasjedanja nakon općih izbora 2018. godine, Dom naroda Federacije nije imenovao zamjenika predsjednika iz srpskih naroda, uglavnom zbog političke podjele u srpskom klubu, koji je konačno uspio imenovati svoje vodstvo u lipnju 2020. godine. Skupina Srba trebala bi predložiti kandidata za zamjenika predsjednika, što još uvijek nije učinila. Nedostatak potpredsjednika srpskog naroda sprečava srpski klubovi da pristupe čitavom nizu zaštitnih mehanizama. U Zastupničkom domu Federacije, preslagivanje parlamentarne većine u srpnju 2019. godine iziskivalo je ponovno imenovanje kolegija Zastupničkog doma. Tu također nije predložen zamjenik predsjednika iz srpskih naroda.
Vijeće od vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda Federacije i dalje ne funkcionira
Kao što je prethodno izviješteno, Ustavni sud Federacije trenutno djeluje sa samo pet od devet potrebnih sudaca, zahtijevajući da svih pet sudaca bude prisutno radi stvaranja kvoruma i donošenja odluka konsenzusom. Sudskom vijeću od vitalnog nacionalnog interesa preostalo je samo četvero sudaca koji nisu u mogućnosti sazvati se. U skladu s Ustavom Federacije, vijeće se sastoji od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz skupine ostalih. S nestankom tri člana – po jednim iz svakog konstitutivnog naroda – nema kvoruma. Nemogućnost vijeća da funkcionira i donosi odluke izravno utječe na donošenje odluka u kantonalnim skupštinama i u Federalnom domu naroda. Trenutno je nekoliko slučajeva na čekanju pred vijećem.
Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće usvojilo je 2019. konačnu listu kandidata koja će zamijeniti tri od četiri umirovljena suca Ustavnog suda Federacije. Vijeće je popis predalo predsjedniku Federacije i dvojici potpredsjednika, koji su trebali dovršiti imenovanja, ali to nisu uspjeli, ponajprije zbog neaktivnosti predsjednika Federacije Marinka Čavare (HDZ Bosna i Hercegovina), unatoč žalbama od predsjednika Ustavnog suda Federacije i međunarodne zajednice. U rujnu je predsjednik SDA Bakir Izetbegović optužio HDZ BiH za blokiranje imenovanja sudaca i zatražio da se imenovanja dovrše prije lokalnih izbora u studenom.
Neusvajanje zakona o šumama
Tijekom izvještajnog razdoblja, federalni parlament nije usvojio federalni zakon o šumarstvu, koji je nedostajao Federaciji od 2009. godine, unatoč prijedlogu zakona federalne vlade u srpnju 2019. Usvajanje zakona nije presudno samo za razvoj šumarskog sektora, ali je također zakonska obveza temeljem presude Ustavnog suda Federacije, koji je 2009. utvrdio da je postojećim Zakonom povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu i zadužio Parlament Federacije da uskladi zakon s mjerodavnom lokalnom samoupravom ‑Državno zakonodavstvo u roku od šest mjeseci.
Krajem 2009. godine, bez ikakvih postupaka federalnog parlamenta, vlada Federacije pokušala je to pitanje riješiti uredbom, ali u ožujku 2010. godine Ustavni sud Federacije utvrdio je da Vlada nema ni ustavnu ni zakonsku osnovu za uređivanje područja šumarstva dekretom i naložio zakonodavnim tijelima da u roku od šest mjeseci zakonskim propisima reguliraju šumarstvo, što još uvijek nije učinjeno. Propust Federacije da ispuni svoje obveze proizašle iz odluka Ustavnog suda Federacije očito je problematičan iz perspektive vladavine prava. Štoviše, s obzirom na to da šume pokrivaju čak 58 posto teritorija Federacije i da su u pokušaju suočavanja sa zakonskim vakuumom svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, nastavili s vlastitom regulacijom sektora, jasno je da šumarskog zakonodavstva i nadzora na nivou Federacije ima šire implikacije, dodatno ističući hitnost rješavanja ove obveze.
Neimenovanje članova Komisije za vrijednosne papire
U kontekstu pandemije i njenog negativnog ekonomskog utjecaja, značajan izvor potencijalnih prihoda također je blokiran zbog nefunkcioniranja Federalne komisije za vrijednosne papire koja je odgovorna za regulaciju tržišta kapitala u Federaciji. Komisija je od 2018. godine funkcionirala sa samo tri od svojih pet članova, uslijed neuspjeha imenovanja predsjednika Federacije i Parlamenta Federacije da potvrde imenovanja dva člana kojima je mandat istekao. Od studenoga 2019. godine, zbog umirovljenja jednog od tri preostala člana, Komisija nije imala kvorum za donošenje odluka, čime je spriječila ulaganja i povećanje kapitala dioničkih društava u Federaciji.
U kolovozu je vlada Federacije predložila izmjene i dopune Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, kojima bi se predsjedniku Federacije, uz suglasnost potpredsjednika Federacije, omogućilo imenovanje članova Komisije. Predloženi amandmani ostaju na čekanju pred Parlamentom Federacije. Bez brzog rješavanja problema, tržište kapitala u Federaciji, a šire i cjelokupno gospodarstvo, može se suočiti s ozbiljnim problemima.
Sporazum o izborima u Mostaru
17. lipnja u Mostaru, nakon napora međunarodne zajednice i dugotrajnih pregovora, čelnici SDA i HDZ-a Bosne i Hercegovine potpisali su dva politička sporazuma, prvi o održavanju izbora u Mostaru i reformi gradskog statuta, a drugi o načelima za o izmjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Sporazumom o izborima u Mostaru i reformom statuta grada definirana su izborna pravila za neposredni izbor 35 mostarskih gradskih vijećnika, te naknadni izbor od strane Gradskog vijeća gradonačelnika, glavnog savjetnika i predsjednika Gradskog vijeća i zamjenici predsjednika. Sporazum uključuje dva aneksa, jedan s relevantnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je dostavljen Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a drugi s tekstom budućeg statuta grada Mostara, koji će biti usvojen usvojena na prvoj sjednici Gradskog vijeća Mostara nakon izbora. Drugi sporazum o načelima za izmjene i dopune Izbornog zakona navodi da će se SDA i HDZ Bosne i Hercegovine dogovoriti o potrebnim promjenama u roku od šest mjeseci i osigurati njihovo usvajanje u Parlamentarnoj skupštini do kraja 2021. godine.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je početkom srpnja amandmane na Izborni zakon koji se odnose na izborna pravila za Mostar. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine zakazalo je izbore za grad Mostar za 20. prosinca, a ne istovremeno s lokalnim izborima 15. studenoga, zbog zahtjeva Izbornog zakona da se raspisivanje lokalnih izbora 2020. napravljen 150 dana prije održavanja izbora. Većina stranaka okupljenih pod HNS-om javno je odbila datum i zatražila da se mostarski izbori održe paralelno s lokalnim izborima 2020. u Bosni i Hercegovini, 15. studenog. Čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine, gospodin Čović, obratio se pismom međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini izražavajući svoje neodobravanje datuma. Predstavnici međunarodne zajednice jednoliko su odgovorili da se moraju poštivati odluke Središnjeg izbornog povjerenstva.
Do kolovoza su SDA i HDZ Bosne i Hercegovine najavili da će okupljati koalicije “probosanskih”, odnosno “svehrvatskih” stranaka, nastojeći da izbore u Mostaru uokvire kao konkurenciju etničkih interesa. Predsjednik SNSD-a, gospodin Dodik i predsjednik SDS-a Mirko Šarović potpisali su sporazum o zajedničkom sudjelovanju njihovih stranaka na mostarskim izborima pod sloganom „Ostanite ovdje – zajedno za naš Mostar“. U rujnu se gospodin Dodik sastao sa srpskim predstavnicima u Mostaru i pozvao ih da podrže zajedničku listu kandidata, rekavši da bi Srbi, ako imaju legitimne predstavnike u Gradskom vijeću Mostara, mogli biti odlučujući čimbenik u postizbornoj raspodjeli moći.
Ustavna ravnopravnost Srba u kantonima Federacije
Odlukom visokog predstavnika iz 2002. godine kojom su donesene izmjene i dopune Ustava Federacije u okviru šire provedbe odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti konstitutivnih naroda utvrđeno je da su sva tri konstitutivna naroda u Federaciji ravnopravna, da službena osoba jezici Federacije bili su bosanski, hrvatski i srpski, a službena pisma latinica i ćirilica. Kantoni su i dalje dužni uskladiti svoje ustave s Ustavom Federacije. Ustavni sud Federacije je 2018. utvrdio da nekoliko odredbi ustava Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije u tom pogledu i naložio njihovim skupštinama da ih u skladu s tim izmijene, što je zapadna Hercegovina djelomično učinila, ali Posavina i Hercegovina-Neretva uopće nisu.
Nastavio sam pozivati te kantone da usklade svoje ustave s Ustavom Federacije i osiguraju ustavnu jednakost sva tri konstitutivna naroda.
Republika Srpska
SNSD je nastavio voditi vladajuću koaliciju Republike Srpske sa svojim koalicijskim partnerima iz prethodnog mandata. Vlada Republike Srpske redovito se sastajala tijekom pandemije, pod premijerom Radovanom Viškovićem (SNSD), održavajući ukupno 26 sjednica tijekom izvještajnog razdoblja. Narodna skupština Republike Srpske održala je tri redovne i četiri posebne sjednice, usvojivši 14 novih zakona i 15 setova izmjena i dopuna postojećih zakona.
Vlasti Republike Srpske predvođene SNSD-om ustrajno pozivaju na umanjenje prethodnih reformi i obnavljanje takozvanog “izvornog Daytona”, istodobno pojačavajući svoju retoriku protiv Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije i prijeteći blokiranjem reformi i drugog pristupanja – povezane aktivnosti neophodne da bi Bosna i Hercegovina napredovala na svom euroatlantskom putu.
Iako su se početne radnje vlasti Republike Srpske, posebno lokalnih vlasti u Banjoj Luci, kao odgovor na pandemiju COVID-19, općenito smatrale brzima i učinkovitima, u kasnijim medijskim izvještajima navodni su razni skandali povezani s nabavom.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović (SNSD) ukinula je 17. travnja Uredbu o zabrani izazivanja panike i nereda tijekom izvanrednog stanja koju je donijela ranije u travnju, zabranjujući širenje „lažnih vijesti“ ili navodi koji su izazvali paniku ili potkopali javni mir i red ili ometali izvršavanje naredbi i mjera. Dekret je zabrinuo kada je nekoliko istaknutih oporbenih osoba kažnjeno ili pozvano pred policiju neposredno nakon proglašenja. Ukidanjem je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske najavilo da će povući sve prijave podnesene protiv fizičkih i pravnih osoba koje se odnose na uredbu i vratiti sve plaćene novčane kazne. Gospođa Cvijanović izdala je ukaz zajedno s nekoliko drugih tijekom izvanrednog stanja koje je proglasila Narodna skupština Republike Srpske 28. ožujka kao odgovor na pandemiju COVID-19, prema kojoj je zakonodavna vlast privremeno prenesena iz Parlamenta Republike Srpska predsjedniku. Narodna skupština ukinula je izvanredno stanje 21. svibnja.
Obraćajući se Narodnoj skupštini Republike Srpske 20. svibnja, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tvrdio je da je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske prisluškivalo predstavnike oporbe Republike Srpske i izvještavalo ga o njihovim raspravama, [8 ] čak i citirajući detaljne sažetke takvih rasprava. Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač (SNSD) nakon toga je tvrdio da su komentari gospodina Dodika politička šala. Unatoč tome, 21. svibnja Transparency International Bosna i Hercegovina priopćila je da je podnijela kaznenu prijavu protiv gospodina Dodika Uredu tužitelja Bosne i Hercegovine zbog neovlaštenog prisluškivanja.
U srpnju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila novi poslovnik, smanjujući vrijeme predstavnicima za raspravu o točki dnevnog reda, dok je duljina razgovora predsjednika Republike Srpske, premijera Republike Srpske i člana Republike Srpske predsjedništva Bosne i Hercegovine ostao neograničen. Izmjenama je također ukinut zahtjev za održavanjem kvoruma tijekom rasprave, omogućavajući predstavnicima da prisustvuju sjednicama samo da bi mogli glasati. Iako je vladajuća većina opravdavala promjene poboljšanjem učinkovitosti Nacionalne skupštine, predstavnici oporbe osudili su promjene kao napad na demokratska načela i slobodu govora. U praksi su nova pravila ograničila raspravu unutar zakonodavnog tijela.
Vlasti Republike Srpske nastavile su ograničavati građanske slobode, posebno slobodu okupljanja, naoko samovoljno zabranjujući okupljanja na glavnom trgu u Banjoj Luci. Ovo je viđeno kao pokušaj smanjenja vidljivosti aktivista “Pravde za Davida” u njihovim kontinuiranim prosvjedima zbog misteriozne smrti studenta Davida Dragičevića u ožujku 2018. godine, tvrdeći da je policijska zavjera. Krajem 2019. godine neki su aktivisti osnovali političku stranku Pokret za pravdu koja je certificirana za lokalne izbore 2020. godine i raspoređivala kandidate za Gradsku skupštinu Banja Luka.
Premijer Republike Srpske predmet istrage ratnih zločina
U rujnu je, kao odgovor na medijske upite, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo postojanje tekuće istrage ratnih zločina u kojoj je sudjelovalo nekoliko osoba, uključujući premijera Republike Srpske, gospodina Viškovića, dodajući da nije imalo dodatne informacije o tom pitanju. Potvrda je uslijedila nakon što je sarajevski novinski portal objavio dijelove svjedočenja pred Državnim sudom Bosne i Hercegovine iz 2017. godine zaštićeni svjedok koji je tvrdio da je u srpnju 1995. g. Višković u svojstvu asistenta Zapovjednik Generalštaba za promet policije Republike Srpske sudjelovao je u prijevozu zarobljenih Bošnjaka, a kasnije je njihova tijela premjestio iz masovnih grobnica na području Srebrenice. Nakon toga Memorijalni centar Srebrenica-Potočari podnio je kaznenu prijavu protiv g. Viškovića, optužujući ga za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici i pokušaj prikrivanja dokaza.
Istog dana Tužiteljstvo je potvrdilo postojanje istrage, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Republike Srpske Milorad Kojić najavio je da će Centar objaviti imena svih svjedoka koji je davao lažne izjave. Nakon toga, javna televizija Republike Srpske Radio televizija Republike Srpske (RTRS) i drugi mediji objavili su ime zaštićenog svjedoka, potaknuvši Državni sud Bosne i Hercegovine i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine da najave poteze za zaštitu svjedoka i da pokrene kazneni postupak protiv onih koji su otkrili identitet svjedoka.
Srebrenica
11. srpnja u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari obilježena je dvadeset i peta godišnjica genocida u Srebrenici. Zahvaljujući pandemiji COVID-19, obljetnica je obilježena u drugačijem formatu nego prethodnih godina, uz znatno smanjenu posjećenost. Svjetski čelnici, diplomate i druge osobe koje su prvotno planirale osobno prisustvovati poslali su video poruke koje su emitirane tijekom komemoracije, osuđujući genocid u Srebrenici i izražavajući suosjećanje s žrtvama i njihovim obiteljima. To sam učinio i u svojoj video izjavi emitiranoj za vrijeme komemoracije.
Nažalost, poricanje genocida postalo je uobičajena pojava u izjavama političkih predstavnika Republike Srpske, unatoč činjenici da su genocid utvrdila dva međunarodna suda, kao i domaći sudovi. Bošnjački politički predstavnici usprotivili su se takvim poricanjima i pokušajima povijesnog revizionizma i relativizma. U svibnju je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari objavio izvještaj o negiranju genocida i pridružio se udrugama žrtava i političkim predstavnicima tražeći usvajanje zakona na državnoj razini koji bi inkriminirao poricanje genocida i, u nedostatku toga, pozvao me da takvo nametanje Zakon.
Potreba za rješavanjem problema, bilo zakonskim ili drugim sredstvima, bitna je, imajući na umu ukidanje izvješća Vlade Republike Srpske o Srebrenici iz 2004. godine, u kojem je Republika Srpska službeno priznala umiješanost svoje vojske i vojske. policijskih snaga u događajima u Srebrenici u srpnju 1995. i na čekanju objave novog izvještaja Vlade Republike Srpske o Srebrenici, za koji se očekuje da će biti daljnji pokušaj revizije povijesti i relativizacije patnje ljudi.
21. rujna, na Međunarodni dan mira, gradonačelnik Srebrenice Mladen Grujičić otkrio je spomenik miru na svečanosti koju su bojkotirali bošnjački predstavnici, koji su u početku podržali projekt, ali su se povukli iz njega, pozivajući se na gradonačelnikovo odbijanje da prizna genocid u Srebrenica.
Nesuradnja s visokim predstavnikom
Vlada Republike Srpske i dalje uskraćuje mojem uredu pristup službenim informacijama i dokumentima kako se zahtijeva prema članu IX Općeg okvirnog sporazuma za mir i Aneksu 10 Sporazuma, koji obavezuje sve vlasti u Bosni i Hercegovini da u potpunosti surađuju s visokim predstavnikom. Ponovljeni pozivi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, podsjećajući vlasti Republike Srpske na njihove obveze u tom pogledu, do sada nisu imali utjecaja.
Javna sigurnost i provedba zakona, uključujući obavještajnu reformu
Praksa neprimjerenog političkog miješanja u operativni rad policije nije se smanjila tijekom izvještajnog razdoblja.
Vlasti Posavskog kantona nisu uspjele unijeti traženu odredbu u mjerodavni policijski zakon traženu u pismu predsjednika Vijeća sigurnosti iz 2007. godine o policiji kojoj je bivša međunarodna policijska radna skupina UN-a uskratila potvrdu, unatoč ranijim, ponovljenim uvjeravanjima kantona vlasti.
Vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona još nisu imenovale novi neovisni odbor, policijskog povjerenika, javni ured za žalbe ili policijski odbor. Kanton nema uredno imenovanog policijskog povjerenika od listopada 2018., niti djelujući neovisni odbor od ožujka 2017. godine.
Mandat Nezavisnog odbora Bosne i Hercegovine istekao je u ožujku 2018. godine, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još nije imenovala novi odbor.
U srpnju su pravosudne vlasti Tuzlanskog kantona potvrdile optužnicu protiv ministra unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona Sulejmana Brkića zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a u listopadu je Skupština Tuzlanskog kantona smijenila ministra s njegove funkcije.
Problematična imenovanja i otkazi policijskih upravitelja i dalje su vodeći pokazatelji neprimjerenog političkog uplitanja u operativni rad policije.
U svibnju su vlasti Tuzlanskog kantona imenovale Safeta Ibrahimovića za svog policijskog direktora, unatoč široko dostupnim izvještajima koji pokazuju probleme podobnosti vezane uz obavezna pravila umirovljenja. U junu su vlasti Bosansko-podrinjskog kantona smijenile policijskog povjerenika usprkos zabrinutosti mog ureda i ambasade Sjedinjenih Država zbog poštivanja načela transparentnosti i odgovornosti. U srpnju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo Darka Ćuluma za direktora SIPA-e. Tijekom prethodnog izvještajnog razdoblja, Nezavisni odbor Bosne i Hercegovine poslao je Vijeću ministara službenu dokumentaciju koja pokazuje probleme sa podobnošću g. Ćuluma za radno mjesto vezano za obavezna pravila umirovljenja. Vlada Federacije još nije imenovala ravnatelja federalne policije, iako je Federalni neovisni odbor dovršio postupak odabira za to mjesto u travnju 2019. godine.
U rujnu su direktori SIPA-e, granične policije i Uprave za policijsku koordinaciju zajedno predali Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine dogovoreni nacrt zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, predstavljajući vrhunac više od dvije godine olakšavanja u mom uredu i označavajući novu prekretnicu u neovisnosti i koordinaciji policije za policiju na državnoj razini.
Kao još jedan pozitivan razvoj događaja, u lipnju je Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno usvojila Sarajevsku inicijativu koja poziva na dalekosežnu reformu aranžmana javne sigurnosti u Kantonu Sarajevo ukidanjem MUP-a Kantona Sarajevo i ostavljanjem na mjestu policije Kantona Sarajevo Uprava.
U rujnu je Kantonalna skupština Sarajeva usvojila izmjene i dopune policijskog zakonodavstva, nakon značajnog neprimjerenog političkog miješanja, otključavši odredbe, između ostalog, o hitnom zapošljavanju novih kadeta.
Vijeće ministara još nije imenovalo sljedećeg generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. Mandat sadašnjeg generalnog direktora istekao je u studenom 2019.
Ekonomija
Ekonomski trendovi
Pandemija COVID-19 poremetila je bosanskohercegovačko gospodarstvo s ozbiljnim i potencijalno dugotrajnim posljedicama. Međunarodne organizacije, uključujući međunarodne financijske institucije, i bilateralni donatori pružili su podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije, nadopunjavajući mjere koje su poduzele vlasti u Bosni i Hercegovini. Nažalost, stranački sporovi i političke kalkulacije, kao i nedostatak fokusa na reforme koje bi mogle ojačati ekonomsku, socijalnu, financijsku i fiskalnu stabilnost zemlje često su se suprotstavljali učinkovitosti stabilizacijskih napora.
U svom izvješću iz rujna 2020. o makroekonomskim pokazateljima za razdoblje od siječnja do svibnja 2020., Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara upozorila je na značajan pad bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine, potencijalno strmiji od onog globalnog financijskog iz 2009. godine. kriza. Međunarodne financijske institucije također su revidirale svoje početne projekcije gospodarskog rasta za Bosnu i Hercegovinu za 2020. prema dolje: MMF predviđa pad od 5 posto, dok Svjetska banka procjenjuje pad na 1,9 posto, a možda i na 3,2 posto ako pandemija nastavi.
Revidirane projekcije rasta temelje se na uočenom usporavanju gospodarske aktivnosti i očekivanom nastavku negativnih trendova. U prvih pet mjeseci 2020. industrijska proizvodnja smanjila se za 8,8 posto. Izravna strana ulaganja u prvom su tromjesečju 2020. godine iznosila 243,2 milijuna KM, što je 3,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vanjskotrgovinska razmjena u prvih sedam mjeseci 2020. ukupno je opala za 16,3 posto, dok su stope izvoza i uvoza procijenjene na 14,8, odnosno 17,3 posto.
Nakon godina skromnih, ali stalnih poboljšanja, nezaposlenost i zaposlenost vratili su se na negativne razine. Krajem srpnja broj prijavljenih kao nezaposlenih iznosio je 426.252, što je porast od 19.143, ili 4,7 posto, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, dok se broj zaposlenih smanjio za 17.096, odnosno 2 posto, do 804.028. Administrativna stopa nezaposlenosti porasla je na 34,4 posto. Paralelno s tim, nastavio se povećavati broj umirovljenika, na ukupno 692.700.
Podaci iz svibnja pokazuju da prosječna neto plaća od 940 KM i prosječna mirovina od 409 KM ostaju znatno ispod prosječne cijene košare robe od 1.996 KM za četveročlanu obitelj, što upućuje na zaključak da se čak i oni sa stalnim primanjima muče kako napraviti kraj s krajem. upoznati. To je posebno slučaj za one umirovljenike koji primaju najniže mirovine.
Ekonomska situacija i obeshrabrujući izgledi vjerojatno će ubrzati ionako zabrinjavajući odljev stanovništva. Posljednji podaci Eurostata pokazuju da je broj radnih dozvola izdanih građanima Bosne i Hercegovine u posljednje dvije godine iznosio 125.137.
U tim okolnostima, potvrda kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine u kolovozu od strane S&P Global Ratings (B sa stabilnim izgledima) i Moody’sa (B3 sa stabilnim izgledima) je pozitivna.
Iako je sektor komercijalnog bankarstva zabilježio pad dobiti od 38,7 posto u prvoj polovici 2020. u usporedbi s istim razdobljem 2019., ocjenjuje se općenito stabilnim i likvidnim. Kontinuirana stabilnost snažno je podržana od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, koja se unatoč tome suočava s trajnim izazovima neovisnosti, odgovornosti i nesmetanog funkcioniranja. Uključeni su obnovljeni pozivi, uglavnom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i dužnosnika SNSD-a, za oslobađanje obveznih i deviznih rezervi Centralne banke – što bi, ako se nastavi, predstavljalo ozbiljan rizik za financijsku i ukupnu makroekonomsku stabilnosti Bosne i Hercegovine – i za preslagivanje Upravnog vijeća Centralne banke od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine 30. travnja na način koji predstavlja rizik za donošenje odluka ovog tijela, a time i za nesmetano funkcioniranje Sama banka.
Upravno vijeće Središnje banke trenutno djeluje u punom kapacitetu. Nije to učinio dulje razdoblje, zahvaljujući odluci Predsjedništva Bosne i Hercegovine u lipnju 2019. godine, kao odgovor na prijedlog gospodina Dodika, da se uklone dva člana Vijeća i nedostatku potrebne podrške u Predsjedništvu za imenovanje njihovih predloženih nasljednika. Međutim, trajni pravni izazovi koje su pokrenuli članovi Vijeća koji su smijenjeni mogu potencijalno utjecati na kvorum za rad ovog tijela. Štoviše, politički motivirana preslagivanja u suprotnosti su s nastojanjem očuvanja političke neovisnosti Središnje banke. Šest godina mandata za članove Vijeća, kako je predviđeno zakonom, predstavlja jasnu namjeru zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine da izbjegnu preklapanje s mandatom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i imenovanjima po stranačkim linijama, pružajući time dodatna uvjeravanja Neovisnost banke od Federacije, Republike Srpske, bilo koje javne agencije i bilo kojeg drugog tijela.
Fiskalna pitanja
Po prvi puta od globalne financijske krize 2009. godine, Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine zabilježila je smanjenje prihoda od neizravnih poreza, koji čine većinu proračunskih prihoda za sve razine vlasti i ključni su za održavanje fiskalne stabilnosti. Prikupljeni prihodi u prvih osam mjeseci 2020. opali su za 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., a najdrastičniji pad od 31 posto zabilježen je u svibnju. Nedostatak je donekle nadoknađen domaćim zaduživanjem i 330 milijuna eura osiguranih u okviru Instrumenta za brzo financiranje MMF-a, koji je osiguravao nesmetano servisiranje duga i mjesečna plaćanja.
Fiskalnu stabilnost treba dodatno ojačati makrofinansijskom pomoći Europske unije u iznosu od 250 milijuna eura, koju je Europska unija odredila za Bosnu i Hercegovinu radi ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije. Nažalost, Bosna i Hercegovina još nije iskoristila prijeko potrebnu pomoć, jer se čini da su pregovori o memorandumu o razumijevanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine opterećeni unutarnjom politikom Bosne i Hercegovine i još uvijek traju. Također se očekuje novi aranžman s MMF-om, a početni pregovori planirani su za listopad. Aranžmani bi trebali pomoći Bosni i Hercegovini u ublažavanju fiskalnih pritisaka i preusmjeravanju na reforme kako bi se riješile identificirane slabosti i ojačala njena otpornost.
Posebna pažnja mora se posvetiti jačanju sustava neizravnih oporezivanja u Bosni i Hercegovini kao okosnici fiskalne stabilnosti, kao i osiguranju nesmetanog funkcioniranja državnih institucija i ispunjavanju njihovih ustavnih i zakonskih obveza kroz poboljšanu pouzdanost i adekvatnost financiranja . Događaji u vezi s usvajanjem proračuna na državnoj razini za 2020. godinu ističu potrebu za djelovanjem u tu svrhu.
Kao i prethodnih godina, državni proračun za 2020. bio je talac stranačke politike. Nezadovoljstvo SNSD-a, a posebno HDZ-a Bosne i Hercegovine, imenovanjima u Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine i kasniji pokušaji ometanja napora Povjerenstva da nastavi s pripremama za lokalne izbore 2020. godine, dok se ne ishodu pravni izazovi protiv imenovanja pred Državnim sudom Bosne i Hercegovine, bili su među razlozima odgađanja usvajanja proračuna. Kašnjenje je utjecalo na sposobnost Komisije i ostalih državnih institucija da nesmetano funkcioniraju i u potpunosti ispunjavaju svoje ustavne i zakonske obveze, istodobno dovodeći u opasnost održavanje izbora, koji su presudni kako bi građani u Bosni i Hercegovini mogli svoja zagarantovana prava prema Ustavu Bosne i Hercegovine.
Privremeno financiranje bilo je na snazi tijekom prve polovice godine, jer je nacrt proračuna Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dostavljen tek 24. ožujka, tri mjeseca nakon roka za usvajanje proračuna i tri tjedna nakon izbijanja COVID-19 pandemije u Bosni i Hercegovini, da bi je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine vratilo 6. travnja sa zahtjevom za prilagodbama koji odražavaju pandemiju. Rok do 31. svibnja koji je postavilo Predsjedništvo nije ispoštovan, budući da je bosanskohercegovački ministar financija i trezora zaustavio proračun iz, kako je tvrdio, tehničkih razloga, do 18. lipnja, kada ga je Vijeće ministara usvojilo i proslijedilo Predsjedništvu. Proračun koji je Predsjedništvo usvojilo 26. lipnja, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razmotrila je u srpnju, a nakon daljnjih političkih manevara koje je prvenstveno organizirao HDZ Bosna i Hercegovina s ciljem odgađanja usvajanja, konačno je odobrena 29. srpnja.
Usvojeni proračun iznosi 1,8 milijardi KM, što je 1 posto više od ukupnog proračuna za 2019. godinu. Od ovog iznosa, financiranje državnih institucija utvrđeno je na 996 milijuna KM (rast od 3 posto), dok je podsjetnik (807,5 milijuna KM) namijenjen servisiranju inozemnog duga (smanjenje od 2 posto). Unatoč skromnom povećanju, usvojeni proračun nije dovoljan da zadovolji potrebe državnih institucija. Samo će 16 od 75 korisnika državnog proračuna imati koristi od povećanja, u ukupnom iznosu od 18,2 milijuna KM, dok će ostali ostati na približno istoj razini kao u proteklih osam godina, ili će se čak suočiti sa smanjenjem, unatoč povećanim obvezama i novim stvarnosti, uključujući pandemiju i stalan protok migranata u zemlju.
Iako je ograničeno financiranje državnih institucija formalno opravdano potrebom stvaranja ušteda radi ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije u ukupnom iznosu od 41,9 milijuna KM, što paradoksalno premašuje iznos povećanja proračuna, mora se primijetiti da Državni proračun jedini je proračun koji je generirao takve uštede. Sve ostale razine vlasti imale su koristi od domaćeg i međunarodnog zaduživanja, smanjujući njihovu potrebu za takvim ograničenjima. Štoviše, nekoliko državnih institucija koje su izravno uključene u pružanje pomoći tijekom pandemije – poput oružanih snaga Bosne i Hercegovine – vidjele su smanjenje proračuna. Takav razvoj događaja samo služi za slabljenje države i ne poboljšava njezinu funkcionalnost.
Stoga osiguravanje pouzdanosti i primjerenosti financiranja državnih institucija ostaje izvanredan cilj.
Federacija je zadržala stabilnost proračuna tijekom izvještajnog razdoblja. Njezino konsolidirano izvješće o izvršenju proračuna za razdoblje od siječnja do lipnja zabilježilo je pozitivan kumulativni financijski rezultat od 254,3 milijuna KM za sve razine vlasti u Federaciji, do općinske razine.
U travnju je Parlament Federacije usvojio rebalansirani proračun za 2020. godinu u iznosu od 5,5 milijardi KM, što je porast od 11 posto u odnosu na prvobitno usvojeni proračun za 2020. godinu. Rebalans proračuna proveden je u svrhu provedbe Zakona o ublažavanju Negativne ekonomske posljedice (pandemije COVID-19), koje je vlada Federacije usvojila tijekom prethodnog izvještajnog razdoblja. Novi transferi koji su tamo predviđeni uključuju 500 milijuna KM za ekonomski stabilizacijski fond, 20 milijuna KM za jamstveni fond koji će se uspostaviti u okviru Federalne razvojne banke, 200 milijuna KM (kao bespovratna sredstva) iz MMF-ovog Instrumenta za brzo financiranje kantonima i 21 milijun KM nižim razinama vlasti za pokrivanje troškova karantena i zaštitne opreme.
U svibnju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila mjeru za rebalans proračuna Republike Srpske za 2020. godinu na 3,613 milijardi KM, što je 5,5 posto više u odnosu na izvorni proračun. Javni prihodi smanjit će se za 8 posto (240 milijuna KM), dok će se zaduživanje Republike Srpske u 2020. više nego udvostručiti, povećavajući se s 315 milijuna na 678 milijuna KM. Umjesto proračunskog viška od 20 milijuna KM, rebalansirani proračun predviđa deficit od 412 milijuna KM. Od siječnja do lipnja deficit Republike Srpske iznosio je 297 milijuna KM, što je u potpunosti pokriveno novim zaduživanjem, prvenstveno MMF-ovim instrumentom za brzo financiranje.
Što se tiče izdataka, rebalansirani proračun predviđa bespovratna sredstva u iznosu od 151 milijun KM za Kompenzacijski fond Republike Srpske, podržavajući gospodarstvo u ublažavanju negativnog utjecaja pandemije. Potrošnja zdravstvenog sektora Republike Srpske povećat će se za 29 posto, sa 213,5 milijuna KM na 274 milijuna KM. Ušteda troškova na nebitnoj potrošnji planira se na 41 milijun KM.
U srpnju je Vlada Republike Srpske usvojila okvirni dokument o proračunu za razdoblje 2021. – 2023. godine koji je iznio srednjoročnu strategiju planiranja proračuna, projicirajući proračunski deficit u 2021. i 2022. godini od 265 milijuna KM, odnosno 125 milijuna KM, uz predviđanje proračuna višak od 7 milijuna KM samo 2023. godine.
Bankarski sektor Republike Srpske stabilan je, solventan i likvidan. U lipnju je Agencija za bankarstvo Republike Srpske produljila privremene mjere prema kojima su komercijalne banke mogle uvesti moratorij na otplatu zajma, dopuštajući dva dodatna mjeseca od završetka izvanrednog stanja u Republici Srpskoj.
Zbog pandemije, Vlada Republike Srpske revidirala je svoju projekciju gospodarskog rasta sa pada od 3 posto na pad od 5 posto u 2020. Od siječnja do lipnja industrijska je proizvodnja opala za 9 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. , a vanjska trgovina pala je za 10,5 posto.
Međunarodne obveze i druga sektorska kretanja
U studenom će Ministarsko vijeće Energetske zajednice razmotriti ponovno uvođenje mjera protiv Bosne i Hercegovine zbog njenog ozbiljnog i upornog kršenja obveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici, prvenstveno proizašlih iz entitetskih sporova oko opsega regulacije plinskog sektora na državnoj razini i odgovarajuće zakonodavstvo na državnoj razini. Nepostojanje propisa o plinskom sektoru na državnoj razini također doprinosi međuentitetskim sporovima koji mogu predstavljati rizik za nesmetanu opskrbu plinom u Bosni i Hercegovini.
Jednostrana odluka Republike Srpske da uskrati svoj doprinos Javnoj željezničkoj korporaciji Bosne i Hercegovine u 2016. i 2017. godini pokrenula je slične mjere od strane Federacije. Konkretno, Federacija je, nakon obavljanja revizije financijskog poslovanja Korporacije, zatražila od Korporacije naknadu u iznosu jednakom jednom federalnom godišnjem doprinosu na osnovu razlike u dosadašnjim iznosima koje su entiteti do sada dali. Slijedom toga, Federacija je također odbila uključiti bilo kakva sredstva za financiranje Korporacije u svoj proračun za 2020. godinu. Korporacija javnih željeznica jedina je korporacija na državnoj razini osnovana prema Aneksu 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir; jedna od svrha njegovog uspostavljanja je koordinacija ulaganja u željezničku infrastrukturu Bosne i Hercegovine.
Zaključak Vlade Republike Srpske od 12. marta kojim se Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo prometa preispituju Sporazum o osnivanju zajedničke javne željezničke korporacije kao dijela Saobraćajne korporacije neadekvatno financiranje ugrožava postojanje Korporacije, iako je jedini mehanizam za usklađeni pristup rekonstrukciji željezničkih pravaca koji bi bio u korist željezničkim kompanijama oba entiteta, svim građanima Bosne i Hercegovine i gospodarstvu.
U lipnju je Skupština dioničara Elektroprijenosne kompanije Bosne i Hercegovine – sastavljena od premijera Federacije i Republike Srpske – jednoglasno odobrila ulaganja u 23 objekta, svaki vrijedan više od milijun eura. Ulaganja su dio investicijskog plana tvrtke za 2020. godinu vrijedan 174 milijuna KM, a njihovo odobrenje predstavlja značajan korak prema deblokadi ulaganja zaustavljenih više od dvije godine. Istodobno, sporovi unutar Federacije i između Federacije i Republike Srpske u vezi s imenovanjem tijela upravljanja tvrtkom utječu na njezino funkcioniranje. Mandati uprave i uprave istekli su prije više od dvije godine i čini se da nema podrške za imenovanje njihovih nasljednika. To utječe na postupke donošenja odluka i predstavlja rizik za prijenos električne energije, a time i za opskrbu električnom energijom u Bosni i Hercegovini, pružajući izgovor za izazove kompaniji, što je utvrđeno Zakonom o osnivanju kompanije za prijenos električne energije, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. i Hercegovine 2004. godine, nakon sporazuma od 2. juna 2003. entiteta o osnivanju prijenosne kompanije i neovisnog operatora sustava, zaključenog na temelju članka III (5) (b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Povratak izbjeglica i raseljenih osoba
Ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba na povratak u svoje domove i dalje je presudno za ispunjenje Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir. Zahtijeva od vlasti na svim razinama da na svojim teritorijima stvore političke, ekonomske i socijalne uvjete koji pogoduju dobrovoljnom povratku i skladnoj reintegraciji izbjeglica i raseljenih osoba, bez davanja prednosti bilo kojoj određenoj skupini.
Početkom rujna bošnjački roditelji povratnici u selu Liplje, u općini Zvornik, spriječili su svoju djecu da pohađaju školu, jer su školske vlasti nastavile poricati ime njihovog jezika kao „bosanski“, a umjesto toga „jezik bošnjačkog naroda“. U svibnju 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je „da svi konstitutivni narodi, kao i ostali koji se ne izjašnjavaju, imaju ustavno pravo imenovati jezik kojim govore kako žele i da je jedino takvo tumačenje i primjena u praksi suglasnost s Ustavom Bosne i Hercegovine “. Roditelji su inzistirali da vlasti Republike Srpske poštuju odluku Suda, dok su vlasti Republike Srpske citirale Ustav Republike Srpske kao izbjegavanje imena službenih jezika. Međutim, politika – koja je na snazi u cijeloj Republici Srpskoj – nije dosljedna, jer se jezici srpskih i hrvatskih učenika nazivaju “srpski”, odnosno “hrvatski”. Ovo nije samo još jedan slučaj odbijanja vlasti Republike Srpske da poštuju odluke Ustavnog suda, to je politika koja jasno diskriminira Bošnjake i koja je u suprotnosti sa zahtjevima iz Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir da vlasti na svim razinama uspostaviti uvjete koji pogoduju održivom povratku.
Sredinom listopada roditelji su postigli dogovor s Ministarstvom obrazovanja Republike Srpske kojim roditelji vraćaju djecu u nastavu, a Ministarstvo dostavlja dokumentaciju o njihovom obrazloženju pri odluci da dječji jezik ne odrede kao „bosanski“, koji roditelji namjeravaju iskoristiti za pokretanje pravnog postupka protiv Ministarstva. Ovo je samo privremeno rješenje.
Razvoj medija
Medijski krajolik u Bosni i Hercegovini opterećen je političkim utjecajem, pristranim izvještavanjem, lošom provedbom medijskog zakonodavstva i netransparentnim vlasništvom i financiranjem.
Tijekom izvještajnog razdoblja, besplatna telefonska linija za pomoć Sindikata novinara Bosne i Hercegovine zabilježila je 30 slučajeva kršenja prava novinara, uključujući tri prijetnje smrću. Većina slučajeva okarakterizirana je kao politički pritisak i verbalne prijetnje.
Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine imenovalo je Draška Milinovića, prethodno generalnog direktora Javne radiotelevizije Republike Srpske RTRS, za novog generalnog direktora Agencije, što je potvrdilo Vijeće Bosne i Hercegovine od Ministri 23. srpnja. Imenovanje se smatralo dogovorenim aranžmanom koalicijskih partnera na državnoj razini pri odlučivanju koja stranka kontrolira koju instituciju. U znak protesta zbog imenovanja, 27. travnja predsjedatelj Vijeća Agencije Plamenko Čustović podnio je ostavku, navodeći da su njegovi kolege članovi Vijeća bili pod utjecajem i da nisu glasali po svojoj savjesti. Prema g. Čustoviću, g. Milinović nije mogao voditi Regulatornu agenciju za komunikacije zbog brojnih kršenja pravila i propisa Agencije koje je pod njegovim vodstvom počinio RTRS. Tačnije, Agencija je izrekla 19 novčanih kazni protiv RTRS-a u ukupnom iznosu od 246 000 KM, a samog gospodina Milinovića kaznila je s ukupno 15 000 KM zbog raznih kršenja propisa i odluka Agencije.
Uz to, zaustavljen je postupak uspostavljanja digitalne platforme koja pružateljima emitiranih televizijskih programa nudi mogućnost digitalnog emitiranja kao rezultat pandemije COVID-19. Regulatorna agencija za komunikacije ovlastila je komercijalnog operatora Multiplex Service BH da odgodi datum pokretanja za 30. novembar.
26. travnja Regulatorna agencija za komunikacije izdala je novu petogodišnju licencu Javnom RTV sustavu, koji uključuje Bosanskohercegovačku radio televiziju (BHRT), Radio televiziju Bosne i Hercegovine (RTFBiH) i RTRS. Licenca priznaje mogućnost privremene upotrebe digitalnih frekvencija za članove Javnog RTV sustava u slučajevima kada njihov analogni izlaz ometa digitalni izlaz drugih licenciranih televizijskih kuća. Tri javna emitera u Bosni i Hercegovini, iako su dio Sustava u skladu s relevantnim zakonodavstvom, i dalje su jako podijeljena i više ne donose nikakve zajedničke odluke.
Vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini
Vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR), sa svojim kontinuiranim izvršnim mandatom, ima vitalnu ulogu u pružanju podrške naporima Bosne i Hercegovine da održi sigurno i sigurno okruženje. To pomaže Uredu visokog predstavnika i drugim međunarodnim organizacijama u ispunjavanju njihovih mandata. Prisustvo EUFOR-a na terenu, uključujući njegove timove za vezu i promatranje, i dalje važan doprinos stabilnosti i sigurnosti. Pozdravljam potvrdu Vijeća Europske unije 12. listopada spremnosti Europske unije da nastavi izvršni mandat EUFOR-a pod obnovljenim ovlaštenjem Vijeća sigurnosti.
XI. Budućnost Ureda visokog predstavnika
Zahvaljujući pandemiji COVID-19, 2. i 3. lipnja politički su se direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira prvi put sastali ne osobno, već putem video veze, kako bi razmotrili napredak u provedbi Općeg okvira Sporazuma za mir i ponovno su istakli njihovu nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine i njihovu punu potporu Visokom predstavniku u osiguravanju poštivanja Sporazuma i izvršavanju mandata prema Aneksu 10 istog i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti. Politički direktori naglasili su potrebu da lokalne vlasti i institucije ispune pet ciljeva i dva uvjeta koja moraju biti ispunjena prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (dnevni red „5 plus 2“). Sljedeći sastanak Upravnog odbora planiran je za 1. i 2. prosinca 2020.
U osnovi, politička razmatranja u vezi s Bosnom i Hercegovinom moraju biti osnova za procjenu potreba za resursima Ureda visokog predstavnika. Kao što pokazuje ovo izvješće, još uvijek treba obaviti značajan posao na pomicanju zemlje naprijed. Moj je ured marljivo radio na usmjeravanju operacija. Na vrhuncu 2002. godine, proračun Ureda visokog predstavnika iznosio je 25 milijuna eura, sa oko 700 zaposlenika, u usporedbi s trenutnim proračunom od 5,3 milijuna eura i samo 89 zaposlenika.
Samo tijekom mog mandata kao mandatara, proračun se smanjio za 53 posto, a osoblje za preko 58 posto. Međutim, iako se organizacija suočila sa znatnim smanjenjem broja osoblja i financiranja, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako se proračun s vremenom smanjuje, postaje eksponencijalno teže dalje smanjivati troškove bez rezanja bitne stručnosti i kapaciteta. S obzirom na sve izazove, Ured visokog predstavnika mora zadržati učinkovitu sposobnost ublažavanja rizika za stabilnost i poticanja nepovratnog napretka. Smanjenje broja osoblja predstavlja veći rizik za organizaciju koja se oslanja na svoj ljudski kapital, institucionalno pamćenje, stručnost i dugogodišnje kontaktne mreže. Smanjenje financijskih sredstava samo pogoršava problem.
Potreban je robustan i učinkovit Ured visokog predstavnika, zajedno s potrebnom političkom i financijskom potporom. Bez odgovarajuće razine resursa, sposobnost ispunjavanja propisanih odgovornosti ograničena je. To bi bilo kontraproduktivno krajnjem cilju koji je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, kao i ključni uvjet za put Bosne i Hercegovine prema integraciji u Europsku uniju naveden u mišljenju Europske komisije o primjeni Bosne i Hercegovine Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, izdano 2019.
Raspored izvješćivanja
Ovo se izvješće podnosi u skladu s praksom podnošenja redovitih izvješća za daljnje prosljeđivanje Vijeću sigurnosti, kako zahtijeva Rezolucija Vijeća 1031 (1995). Bilo bi mi drago pružiti dodatne informacije u bilo koje vrijeme, ako ih zatraže glavni tajnik ili bilo koji član Vijeća. Sljedeće redovito izvješće glavnom tajniku zakazano je za travanj 2021.
Republikainfo.com
