Hrvatska je dobila četiri službene opomene i dva obrazložena mišljenja u rujanskom paketu odluka o povredama europskog zakonodavstva, a koje je objavila Europska komisija.
Prva službena opomena odnosi se na gospodarenje otpadom.
Sud Europske unije presudio je 2. svibnja 2019. da je Hrvatska više od 140.000 tona proizvodnog ostatka od obrade silikomanganske troske pogrešno kvalificirala kao „nusproizvod”, a ne kao otpad na lokaciji Biljane Donje.
Hrvatska je dobila službenu opomenu, zajedno s Austrijom, Finskom i Luksemburgom, zbog nepravilno prenošenja određenih elemenata pravila EU-a o borbi protiv terorizma.
Pravila uključuju odredbe o inkriminiranju i sankcioniranju kaznenih djela povezanih s terorizmom, kao što je putovanje u inozemstvo radi počinjenja kaznenog djela terorizma, vraćanje u EU ili putovanje unutar EU-a radi takvih aktivnosti, obučavanje u svrhu terorizma i financiranje terorističkih aktivnosti.
Hrvatska je zajedno s Finskom službeno opomenuta i zbog nedostataka u vezi Europskog uhidbenog naloga. Postupak je pokrenut protiv te dvije zemlje jer nisu prenijele u svoja zakonodavstva Okvirnu odluku o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica.
Hrvatska, Malta i Mađarska službeno su opomenute zbog nepravilnog prenošenja Direktive o sistemima osiguranja depozita. U skladu s pravilima EU-a, sistemi osiguranja depozita štite štednju deponenata jamčenjem depozita u iznosu do 100.000 eura i pomažu u sprečavanju masovnog povlačenja depozita u slučaju propasti banke, što može dovesti do financijske nestabilnosti.
