Cijene idu u nebo – Europska komisija predlaže povećanje trošarina na duhan za 73 posto i preusmjenravanje 15 posto prihoda u proračun EU-a
Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, odnosno s 124,2 na 215 eura na 1.000 komada, što bi predstavljalo dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u zemljama s kojima Europska unija graniči, čime bi hrvatska izvozno orijentirana duhanska industrija došla u težak položaj, proračun bi izgubio milijune eura godišnje, a opravdan je i strah od bujanja crnog tržišta, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
Strateška industrija
– Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana – od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem Europske unije, ističu u udruzi poslodavaca.
Analize pokazuju da je potražnja za cigaretama, duhanskim i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja Europska komisija, pa u HUP-u zaključuju da bi planirano povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda.
– Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji, upozoravaju u HUP-u. Dodaju da bi došlo do velikih razlika u cijenama duhanskih proizvoda koje bi povećanjem trošarina nastale u odnosu na nama susjedne zemlje koje nisu članice EU-a: Srbiju, BiH i Crnu Goru, što bi hrvatsku duhansku industriju dovelo u izrazito težak položaj.
Osim povećanja trošarina, Komisija također predlaže i porezni mehanizam TEDOR, odnosno preusmjeravanje 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina u proračun EU-a, što bi Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje, procjenjuju u HUP-u.
– To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ, navode u HUP-u i dodaju da bi predložene mjere ograničile fiskalnu autonomiju država članica, posebno juga i jugoistoka EU-a, gdje je kupovna moć ispod prosjeka Europske unije, uključujući Hrvatsku. Procjenjuju da bi ukupni godišnji gubitak državnog proračuna s osnova oba prijedloga Komisije bio 400 milijuna eura.
Odbaciti novi porez
Udruga poslodavaca stoga predlaže odbacivanje TEDOR-a u cilju očuvanja fiskalnog suvereniteta jer “preraspodjeljuje nacionalne prihode i ugrožava stabilnost proračuna članica EU-a”.
HUP predlaže i odbacivanje ideje novih prihoda EU-a poput CORE poreza za tvrtke s neto prihodom iznad 100 milijuna eura za koji kažu da ih je zatekao jer smatraju da dodatno opterećuje tvrtke i smanjuje konkurentnost velikog broja srednjih i velikih hrvatskih tvrtki. Predlažu koordinaciju Hrvatske s državama regije za jači pregovarački položaj s Komisijom te aktivnu suradnju industrije i Ministarstva financija u pronalaženju održivih rješenja koja štite fiskalne i ekonomske interese.
Osim toga, predlažu faznu i umjerenu prilagodbu trošarina, kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast sivog tržišta te povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika (grijani duhan, e-tekućine i nikotinske vrećice) čime bi se potakao prelazak pušača na manje štetne alternative te očuvala fleksibilnost članica EU-a i ublažio negativni učinak na tržište.
Prema izračunima, previsoke minimalne stope na proizvode smanjenog rizika, poput e-tekućina ili nikotinskih vrećica, mogle bi gotovo uništiti tržište tih proizvoda u EU-u. Naime, predložena minimalna stopa od 143 eura po kilogramu za nikotinske vrećice, prema izračunu EK-a, smanjila bi njihovu prodaju za čak 86 posto što bi obeshrabrabrilo prelazak pušača s cigareta na alternative i narušilo tržišno natjecanje. Umjerenije stope, kažu u HUP-u, prilagođene uvjetima svake članice, omogućile bi učinkovitiju borbu protiv ilegalne trgovine.
Tržište će pasti u ruke krijumčara
Europska unija već gubi 17 milijardi eura godišnje od 52 milijarde eura nezakonitih cigareta, dok je tržište ilegalnih nikotinskih proizvoda procijenjeno na 10 milijardi eura, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i dodaju da bi povećane trošarine dodatno ojačale sivo tržište i krijumčarenje, bez koristi za javno zdravlje. U listopadu 2024. prosječna trošarina u Hrvatskoj iznosila je 128 eura na 1.000 cigareta, što je tek 14 posto ispod EU prosjeka kad se uvaže razlike u cijenama i dohotku, što jasno pokazuje da nema prostora za nagli rast kako stoji u prijedlogu Europske komisije, poručuju iz HUP-a.
