Europska središnja banka (ECB) smanjila je ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu učinile nijednom.
Prošlog tjedna ECB je smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih bodova, na tri posto.
Kako je navedeno, dvije preostale kamatne stope ECB-a također su snižene. Nova kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja (za banke koje na tjednoj razini posuđuju sredstva od ECB-a) iznosi 3,15 posto, dok je zamarginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke uz širi kolateral) postavljena na 3,4 posto.
Kristine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, izjavila je u ponedjeljak kako će ECB dodatno smanjivati kamatne stope ako se inflacija nastavi približavati ciljanih dva posto, budući da više nije potrebno ograničavati gospodarski rast.
„Održavanje stope na ‘dovoljno restriktivnoj’ razini više nije opravdano s obzirom na slab gospodarski rast i umjerene cjenovne pritiske. Sljedeći cilj je neutralna razina koja neće ni ograničavati ni poticati gospodarstvo“, izjavila je Lagarde.
Ključni razlog za moguće brzo ublažavanje mjera je postupno slabljenje inflacije, budući da se cjenovni pritisak u uslužnom sektoru, najvećem segmentu potrošnje, stavlja pod kontrolu.
Rast plaća također pokazuje pozitivne prognoze, s ECB-ovim pretpostavkama o tropostotnom rastu sljedeće godine, čime bi plaće bile usklađene s ciljevima Banke.
Lagarde je upozorila i na negativne rizike za inflaciju, posebno zbog geopolitičkih nemira koji zamagljuju prognoze, dok bi novi šokovi mogli dodatno oslabiti rast.
„Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u eurozoni to će sigurno osjetiti“, dodala je.
S druge strane, banke u BiH ove godine nijednom nisu smanjile kamatne stope, iako one u BiH nisu ni rasle toliko kao u Europskoj uniji.
Unatoč tome, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit. U prvih devet mjeseci ove godine njihova neto dobit iznosila je gotovo 700 milijuna KM.
Prema istraživanju Europske investicijske banke, sve podružnice poslovnih banaka u BiH ostvarile su veću ili jednaku dobit u odnosu na svoja matična poduzeća, što pokazuje koliko su profitabilne.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” da banke na bh. tržištu nisu prisiljene smanjivati kamatne stope.
„Priča o nacionalnim obveznicama planiranim za iduću godinu u Republici Srpskoj ima smisla kako bi se stvorila konkurencija bankama. Trenutno imamo svojevrsni oligopol. Banke već godinama imaju velike viškove: koliko iznose njihove obvezne rezerve kod Središnje banke BiH, toliko iznosi i višak iznad tih rezervi – govorimo o milijardama KM. Ipak, ne vidi se da snižavaju kamatne stope kako bi plasirale taj višak. Njihovi rezultati su takvi da to jednostavno ne moraju raditi. Imaju dovoljno likvidnih sredstava, pa nema potrebe povećavati kamatne stope na depozite ili smanjivati kamate na kredite. Tko god dobro posluje, nema potrebu ništa mijenjati. Bankama već godinama ide dobro, a dobit im se mjeri u stotinama milijuna KM svake godine, stoga nemaju motivaciju za smanjenje kamata“, istaknuo je Đogo.
Dodao je kako su agencije za bankarstvo RS-a i FBiH pokušale poduzeti određene korake kako bi promijenile situaciju.
„Čini se da su zasad ostali na prijetnjama, no to ne znači da u budućnosti neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat regulirati stanje. Vidjeli smo da su prilikom naglog rasta kamatnih stopa obje agencije koordinirano ograničile njihov rast, mislim da tada nije mogao prelaziti tri posto. Situacija je sada slična padu cijena naftnih derivata, dok naši distributeri još mjesecima drže više cijene. Slično se događa u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolirali marže na naftu, tako i agencije za bankarstvo mogu provjeravati pridržavaju li se banke svih pravila“, zaključio je Đogo.
