Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No “podebljavanje” europskih granica imat će političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive.
Vlasnici putovnica izdanih u državama zapadnog Balkana od 12. listopada neće moći, kao do sada, prelaziti granicu Republike Hrvatske. Nakon više najava, od ovog datuma počinje funkcionirati novi sustav provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Schengena, što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s putovnicama BiH i drugih zemalja koje nisu dio jedinstvenog europskog bezgraničnog prostora morati na granici dati otiske prstiju i fotografirati se za bazu podataka, piše Večernji list BiH.
Iako će sustav Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. travnja 2026., njegova djelomična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultirat će izvjesno većim gužvama na graničnim prijelazima RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere te će im se skenirati lice i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci. Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom idućem ulasku, što znači da će takav postupak morati proći samo jednom. To bi valjda trebao biti neki protuargument onima koji upozoravaju na “podebljavanje” europske granice prema zapadnom Balkanu.
Međutim, EES je tek jedna od postupnih novosti koje EU uvodi u graničnu politiku. Već nekoliko puta je odgađan, ali izvjesno je da će uskoro početi primjena i ETIAS sustava, koji također nameće dodatne obveze putnicima iz BiH i drugih zemalja koje nisu dio schengenskog prostora. Iza još jedne skraćenice krije se proces elektroničkog prikupljanja podataka o putnicima iz tzv. trećih zemalja. Kada počne primjena ETIAS-a, vlasnici bh. i drugih putovnica zemalja koje nisu dio Schengena prije ulaska u RH i ostatak EU ispunjavat će online obrazac u koji se unose podaci o putnoj ispravi i mjestu boravka te će platiti pristojbu od 7 eura. Ovaj će obrazac vrijediti do tri godine ili do zamjene putne isprave.
Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No “podebljavanje” europskih granica imat će političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive. Ne umanjujući potrebu EU da bolje nadzire migracije i unaprijedi sigurnosni sustav, treba upozoriti i na negativne posljedice EES-a i ETIAS-a. Njima se, bez obzira na to što to nije namjera donositelja odluka u Bruxellesu, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana udaljavaju od EU.
Sloboda kretanja bila je dugo jedan od glavnih argumenata zagovaratelja proširenja EU na jugoistok kontinenta. To su i sami građani BiH i drugih zemalja prepoznavali kao veliku prednost integracije u Uniju. Sad se ta sloboda dodatno ograničava, a prelazak granice otežava i usporava. Što se će, primjerice, dogoditi kada padne EES sustav na granici? A padat će, u to valjda nitko ne sumnja. Kako putnicima iz BiH, zaglavljenim u kilometarskim kolonama na granici EU, objasniti da su im vrata “širom otvorena” kako poručuju dužnosnici Unije?
Bit će to pravi dar euroskepticima, čiji postotak u BiH i drugim zemljama regije konstantno raste. Geostrateški bi se moglo dogoditi ono čega se u EU, navodno, najviše plaše – a riječ je o okretanju Balkana drugim saveznicima, onima na Istoku. Za RH ove promjene imaju posebnu težinu jer njoj su najmanje u interesu “tvrde” granice prema BiH. Sve ono što otežava ili onemogućava suradnju i komunikaciju Hrvata s obiju strana granice za Hrvatsku je loše. Možda neće morati davati biometrijske podatke i ispunjavati online obrasce, ali Hrvati u BiH itekako će osjetiti nove mjere Europske unije.
