Europski parlament najoštrije je osudio nelegalnu, ničim izazvanu rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine i sudjelovanja Bjelorusije u toj agresiji te izrazio duboko žaljenje što se Srbija nije pridružila europskim sankcijama protiv Moskve.
– Europski parlament najoštrije moguće osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji – kaže se u rezoluciji koju su zastupnici izglasali na izvanrednoj plenarnoj sjednici u Bruxsellesu posvećenoj stanju u Ukrajini.
Za rezoluciju se izjasnilo 637 europarlamentaraca, 13 je bilo protiv, a 26 zastupnika ostalo je suzdržano. Rezoluciju su podržali svi hrvatski europarlamentarci.
Pozivaju na dodjelu kandidatskog statusa Ukrajini
Zastupnici pozivaju institucije EU da rade na dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini na temelju zasluga, a da u međuvremenu nastave s integracijom Ukrajine u jedinstveno tržište EU, prema odredbama sporazuma o pridruživanju koji je potpisan između dviju strana.
Dosta zastupnika je tijekom rasprave koja je prethodila glasovanju o rezoluciji nosilo majice s ukrajinskim zastavama u znak podrške napadnutoj zemlji. Zastupnicima se videopozivom obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čiji su istup pozdravili snažnim aplauzom od nekoliko minuta.
U rezoluciji se traži od Rusije da odmah obustavi sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznato teritorija Ukrajine.
Rusija nastoji destabilizirati zemlje zapadnog Balkana
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog ruskih nastojanja na destabilizaciji zemalja zapadnog Balkana i miješanja u njihove demokratske procese te se osuđuju oni koji su izrazili potporu Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu, a pohvaljuju one zemlje zapadnog Balkana koje su izrazile potporu Ukrajini.
– Europski parlament duboko žali zbog toga što se Srbija nije pridružila sankcijama EU protiv Rusije, što je štetno za njezin pristupni proces, te ponavlja svoja očekivanja da se zemlje kandidatkinje ne usklađuju samo s europskom pravnom stečevinom i nego i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom – kaže se u tekstu.
Europski parlament “kategorički odbacuje” rusku retoriku kojom daje naslutiti da će pribjeći oružju za masovno uništavanje, podsjeća je na njezine međunarodne obveze i upozorava na opasnosti “nuklearne eskalacije sukoba”.
Zastupnici traže da se ograniči uvoz ruskih izvoznih dobara, uključujući naftu i plin, da se zabrane nove investicije iz EU u Rusiji i ruske investicije u EU, da se sve ruske banke isključe iz europskog financijskog sustava, da se Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji zabrani korištenje SWIFT sustava i da se nametnu sekundarne sankcije bankama koje koriste alternativna sredstva SWIFT-u.
Traže šire sankcije
Poziva se na proširenje opsega sankcija te da ne budu usmjerene na strateško slabljenje ruskog gospodarstva i industrijske baze, posebice vojno-industrijskog kompleksa, a time i na sposobnost Ruske Federacije da u budućnosti ugrozi međunarodnu sigurnost; kao i za proširenje sankcija na Bjelorusiju zbog njezine direktne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Naglašava se potreba za dosljednim pristupom sankcijama bez ikakvih izuzeća uzrokovanih sektorskim ili nacionalnim interesima, poziva članice da prihvate da će stroge sankcije protiv Ruske Federacije neizbježno imati negativne učinke na njihovu privredu. Stoga, zastupnici pozivaju Komisiju da utvrdi načine i sredstva za rješavanje privrednih i društvenih posljedica sankcija.
U rezoluciji se poziva na nastavak diplomatskih aktivnosti kako bi se zaustavila ruska agresija i našlo mirno rješenje temeljeno na poštovanju ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Ističe se pravo Ukrajine da sama bira kojim će se savezima pridružiti bez vanjskog upletanja.
Zastupnici osuđuju web rat koji je pokrenula Rusija preko državnih medija s ciljem stvaranja podjela i širenja lažnih narativa o EU, NATO-u i Ukrajini te negiranja ruskih zločina. Pozivaju se sve države članice da obustave izdavanje dozvola za emitiranje ruskim državnim kanalima, a od Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da poboljšaju alternativne internetske informacije na ruskom jeziku o razvoju događaja kako bi se suprotstavili dezinformacijama.
