U ovom slučaju jasno je da je bila riječ o političkom projektu, što potvrđuje i činjenica da su pojedine institucije u BiH odbile suradnju s agentima koji su zastupali Ustav BiH.
Također, član Predsjedništva Željko Komšić javno je podržao žalbu, uključujući i financiranje Kovačevićeva pravnog tima te njegovu prisutnost na raspravi u Strasbourgu, pojasnio je Bunoza, piše Večernji list BiH.
Sutra bi Europski sud za ljudska prava (ESLJP) trebao objaviti pisanu presudu Velikoga vijeća koje je odbacilo žalbu Slavena Kovačevića, potvrdio je Kovačević gostujući u jednom televizijskom programu koji ga je u dobroj mjeri stajao takvog raspleta. Naime, i prije objave presude u prvom stupnju Kovačević je otkrio njezine detalje, na što se u ESLJP-u aktivirao alarm.
Državni ministar pravosuđa Davor Bunoza sudjelovao je u postupku pred Velikim vijećem, no nema informacije o objavi cjelovite odluke Suda.
Hoće li presuda u predmetu “Kovačević protiv BiH” imati dugoročne političke posljedice na ustavni okvir Bosne i Hercegovine?
– Na osnovi sažetih zaključaka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava može se reći da će ova presuda imati dugoročne posljedice isključivo za političke aktere koji su zagovarali model Bosne i Hercegovine kao jedne izborne jedinice. Presudom je praktički potvrđeno da postojeći ustavni poredak – uključujući entitete i načelo konstitutivnosti naroda – nije u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Kako komentirate tvrdnje da je podnositelj zahtjeva politički aktivist, a ne osoba koja traži zaštitu ljudskih prava? Postoje li politički ciljevi iza ovog slučaja?
– Svaka osoba koja smatra da su joj povrijeđena ljudska prava ima pravo obratiti se Europskom sudu za ljudska prava – to vrijedi i za gospodina Kovačevića. Međutim, problem nastaje kada se postupak zloupotrebljava i kada se Sud dovodi u zabludu netočnim informacijama. U ovom slučaju jasno je da je bila riječ o političkom projektu, što potvrđuje i činjenica da su pojedine institucije u BiH odbile suradnju s agentima koji su zastupali Ustav BiH. Također, član Predsjedništva Željko Komšić javno je podržao žalbu, uključujući i financiranje Kovačevićeva pravnog tima te njegovu prisutnost na raspravi u Strasbourgu.
Sam Kovačević više je puta isticao kako njegov cilj nije samo pravna zaštita već i prelazak s etničkog na građanski model odlučivanja.
Presuda Europskog suda utvrdila je da je žalitelj zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva. Što to govori o njemu i političkoj opciji iz koje dolazi?
– Treba pričekati obrazloženje presude kako bismo sa sigurnošću znali na čemu je Sud temeljio svoj zaključak. Ipak, vjerujem da su u žalbi uočene brojne nelogičnosti na koje smo i sami upućivali tijekom procesa, što je Sud navelo na zaključak o zloupotrebi prava.
Kako komentirate izjave Željka Komšića da je Europski sud za ljudska prava korumpiran te da su Hrvatska i visoki predstavnik Christian Schmidt zloupotrijebili postupak?
– Te su izjave potpuno neutemeljene i bez ikakve pravne osnove. Republika Hrvatska uključila se u postupak jer je gospodin Kovačević i državljanin Hrvatske – po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu – dok je u postupku tvrdio da nije pripadnik ni jednog konstitutivnog naroda, već da je “građanin”.
Visoki predstavnik (OHR) i ranije je sudjelovao u sličnim postupcima pred Sudom, što nije presedan.
Izjave poput one da je Europski sud za ljudska prava korumpiran, izrečene za govornicom Ujedinjenih naroda, nanose veliku štetu Bosni i Hercegovini i njezinoj međunarodnoj reputaciji.
Postoji bojazan da bi buduće promjene mogle voditi prema ukidanju konstitutivnosti naroda u političkom životu BiH. Kako ocjenjujete te tvrdnje i koje bi bile posljedice takvog scenarija?
– Europski sud za ljudska prava nikada nije osporio načelo konstitutivnosti naroda. Naprotiv, više je puta naglašeno da svi moraju imati pravo kandidirati se na izborima, što jest temeljno ljudsko pravo. To ne znači ukidanje konstitutivnosti, već njezino usklađivanje s univerzalnim pravima. Ustavni sud BiH jasno je istaknuo kako je načelo konstitutivnosti temelj ustavnog poretka te da demokracija u BiH podrazumijeva da jedan narod ne smije drugom narodu birati predstavnike. Nažalost, odluke tog suda još uvijek nisu provedene u praksi.
Može li presuda u slučaju “Kovačević” doprinijeti provođenju presuda Europskog i Ustavnog suda BiH?
– Ako postoji politička volja, provođenje ovih presuda može biti relativno jednostavno. Odluka u slučaju “Kovačević” mogla bi pomoći onima koji su smatrali da je isključivo građanski model kompatibilan s Europskom konvencijom. No, kada 16 od 17 sudaca Velikog vijeća zaključi suprotno, vjerujem da će i ti stavovi biti revidirani. Vrijeme je da BiH uskladi svoj Izborni zakon i Ustav s odlukama Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH – bez političkih kalkulacija. Potrebno je osigurati pravo svakome da se kandidira, ali i zadržati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama u kojima se štite njihovi interesi u skladu sa stavovima Ustavnog suda BiH.
Europska unija inzistira na donošenju zakona o VSTV-u i Sudu BiH kao uvjetu za početak pregovora. Koliko smo blizu dogovora i gdje su ključni prijepori?
– Nažalost, politička volja još uvijek izostaje. Nekima očito ne odgovara da se ovi zakoni usvoje. Nedavno je samo jedan glas u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bio dovoljan da se Zakon o VSTV-u ne usvoji. Slično se događa i sa Zakonom o Sudu BiH iako je usklađen sa stavovima Venecijanske komisije.
Ministarstvo pravosuđa BiH uskoro će ponovno uputiti oba zakona u parlamentarnu proceduru. Nadamo se da će političke stranke odustati od isključivih stavova i da će BiH nastaviti svoj europski put.
