Vlada FBiH utvrdila je prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji te ga uputila u Parlament toga entiteta čime bi se trebala otkočiti izgradnja plinovoda kojim bi se BiH povezala u plinski sustav Hrvatske što je važan korak u diversifikaciji opskrbe budući da sada ovisi isključivo o ruskome plinu, piše Večernji list BiH.
Taj je zakon ranije usvojen u formi nacrta, no od siječnja je bez ikakva razloga stajao u ladici Ministarstva energetike, industrije i rudarstva. Prema dostupnim informacijama, uslijedio je pritisak dijela zapadnih dužnosnika zbog čega se ovaj dokument našao na sjednici Vlade te je jednoglasno usvojen.
Kako su priopćili iz Vlade FBiH, zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda koji bi se u Zagvozdu u RH povezao s BiH u Posušju. Pri tome je predviđena izgradnja plinovoda prema središnjoj Bosni te odvojka za Mostar.
Ovisni o ruskom plinu
Taj bi plinovod nakon Posušja, na jugozapadu BiH, dalje vodio prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu te Novom Travniku i Travniku, s odvojkom za Mostar. Taj odvojak bi prolazio kroz općine Grude i Široki Brijeg do Mostara.
Južna plinska interkonekcija uključuje plinsku infrastrukturu, cjevovodnu infrastrukturu te objekte na plinovodu. Izgradnju ovoga plinovoda vode BH-Gas iz BiH i Plinacro iz Republike Hrvatske.
– Razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i smjeru opskrbe, već i u tome što postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskog razdoblja kada je potrošnja plina najveća – navodi se u priopćenju iz Vlade Federacije BiH.
Izgradnja ovoga plinovoda bit će financirana iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove te vlastitim sredstvima investitora. Zbog problema sa smjenom vodstva u BH-Gasu i prijelaza ove zemlje na Turski plinski tok bila je zaustavljena realizacija izgradnje plinovoda između BiH i Hrvatske.
Plinovod južna interkonekcija na teritoriju BiH ukupno će biti dugačak 168,54 kilometra. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura iz Fonda EU-a za zapadni Balkan. Početak radova predviđen je za 2023., a trebao bi biti u uporabi krajem 2024. godine. No, kada zakon i bude usvojen u federalnome Parlamentu, slijedi najvažniji korak.
Naime, BH-Gas i Plinacro trebaju potpisati sporazum čime bi se ispunili svi formalni uvjeti za početak rada. Vlasti u Federaciji BiH su bez ikakvog logičnog razloga ove godine s mađarskog prešli na tzv. turski tok. Zbog promjene te rute, Uprava kompanije BH-Gas podnijela je početkom travnja kaznene prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u kompaniji Energoinvest.
Blagoslov FBiH
Zbog prekida ugovora s mađarskim plinskim operaterom FGSZ, koji je na snazi do 2023. godine, budući da nisu plaćene tri fakture za plin, pokrenut je spor pred Arbitražnim sudom u Zürichu te Federaciju BiH očekuju penali od 21 milijun dolara, odnosno oko 35 milijuna maraka.
Ništa od tih poteza Energoinvest nije radio bez službenog blagoslov iz vlasti u Federaciji BiH. No, na kraju je Vlada Federacije BiH odbacila odgovornost za samoubilačke poteze Energoinvesta koji bi trebao preuzeti odgovornost za raskid ovoga ugovora, kao i troškove. No, ne rade samo federalne vlasti na diversifikaciji opskrbe plinom. RS želi da BiH zajedno sa Srbijom izgradi skladišta plina, a potpisali su i sporazum za novi plinovod.
