Mostar je 25 godina od rata najporušeniji grad u Bosni i Hercegovini s ruševinama vidljivim i u centralnoj zoni. Ipak, sanacija opasnih građevina je počela, na radost građana koji se plaše za svoju sigurnost.
Provedba zahtjevnog i dugo čekanog posla počela je rođenjem nestabilnih dijelova zgrade bivše općine Mostar, poznatije kao “Nama” ili “Zema”, koja spada u jedan od kulturno-povijesnih objekata u gradu na Neretvi, piše Klix.ba.
Radi sigurnosti građana
Da se rušenje nestabilnih dijelova objekta provodi po rješenju Federalnog ministarstva prostornog uređenja iz veljače prošle godine radi sigurnosti građana potvrdili su iz Agencije Stari Grad koja provodi ovaj projekt.
“Radovi se izvode u sklopu projekta uklanjanja nestabilnih dijelova objekta i njihovog konstruktivnog ojačanja, jer predstavljaju opasnost po zdravlje i život pješaka”, pojašnjeno je iz Agencije Stari grad koja provodi ovaj projekt.
U prvoj fazi radova koji su započeli početkom studenog rok je 60 dana, a osim uklanjanja nestabilnih dijelova, trebalo bi izvršiti konzervaciju i konstruktivno ojačanje ostataka građevine.
Financira Grad Mostar
Ugovorom koji je Agencija Stari grad Mostar potpisala s Izvođačem Građevinar Fajić d.o.o. Mostar obuhvaćen je dio projektiranih radova u vrijednosti od 144.535,95 KM, koji se odnose na pripremne i radove djelomičnog pažljivog uklanjanja nestabilnih dijelova konstrukcije prema usvojenom programu koji je podnio Izvođač radova. Financijska sredstva je osigurao Grad Mostar u budžetu za 2019. godinu.
Nastavak druge faze može se očekivati usvajanjem budžeta za 2020. godinu, a procijenjena projektna vrijednost svih radova iznosi ukupno 451.000 KM.
Podsjetimo da je Uprava za inspekcijske poslove FBiH izvršila inspekcijski nadzor 15. veljače 2018. godine i sačinila Zapisnik o inspekcijskom nadzoru u kojem se naređuje Gradu Mostaru da hitno poduzme mjere za zaštitu ljudi i prometa i to da popravi armaturne mreže, označi objekt da predstavlja opasnost po život i zdravlje građana i time onemogući pristup do njegove sanacije.
Među ruševinama u užoj jezgri Mostara još je veliki broj građevina kulturno-povijesnog naslijeđa, koji namjernim i slučajnim prolaznicima svjedoči o ranama ovog grada.
Ingerencija viših nivoa vlasti
Glavna savjetnica gradonačelnika Mostara Radmila Komadina za Klix.ba tvrdi da obnova nije u nadležnosti Grada Mostara te da ovisi o višim nivoima vlasti.
No kako ističe, da bi se ruševine po gradu obnovile, iz gradske blagajne izdvajaju se ogromna sredstava i ulažu se svi napore da Mostar dobije jedan ljepši i urbaniji izgled nego što je sadašnji.
Iz tog razloga, kako Komadina podsjeća, 2007. godine je inicijativa gradonačelnika Ljube Bešlića da se obnove devastirani kolektivno-stambeni objekti na području Mostara rezultirala potpisivanjem sporazuma o zajedničkom financiranju i rekonstrukciji i obnovi devastiranih stambenih zgrada na području grada Mostara.
U ovome sporazumu, kako podsjeća, potpisnici su bili Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH, Vlada RS-a i Vlada HNŽ te Grad Mostar.
“Obveza Grada Mostara je bila da 2007., 2008. i 2009. godine izdvoji u svom budžetu po milijun i sto KM za obnovu devastiranih objekata. Grad Mostar je bez obzira na to što je temeljem ovoga sporazuma bio dužan osigurati 3 milijuna i 300 KM za ove tri godine (2007., 2008. i 2009.), uložio 4 milijuna i 368 tisuća KM ili 32 posto sudjelovanja cjelokupnog financiranja”, ističe Komadina.
Ukupni troškovi projekta, bez obzira na to što je u sporazumu stajalo da sve ugovorne strane ukupno treba da ulože 12 milijuna KM, kako naglašava, su iznosili 13 milijuna 692 tisuća i 795 KM.
“Grad Mostar je ishodovao cjelokupnu projektnu dokumentaciju i izvršio je financiranje priključaka zgrada na vodovod i kanalizaciju i isto tako priključke zgrada na električnu mrežu zajedno s Elektroprivredom BiH, a jedan dio je sudjelovala i Elektroprivreda HZHB“, podsjeća Komadina.
Naglašava kako je bilo obuhvaćeno 26 zgrada i to u ulicama Alekse Šantića, Bulevar, Vrapčići, Kneza Mihaila, Višeslava Humskog (Liska), Rodočkih branitelja, Crna ulica, Buna, Milićevića, Maršala Tita, Ose Grebe te je ostala još samo zgrada na adresi Ljubića 1.
“Gradonačelnik je ponovo pokušavao animirati više nivoe vlasti da se ide u realizaciju, odnosno potpisivanje jednog sporazuma koji bi imao za cilj da obnovi preostale devastirane objekte na području Mostara”, kaže Komadina.
Međutim, ta inicijativa, kako ističe, iz raznih razloga nije realizirana.
Najrazoreniji grad u BiH
“Mostar je još uvijek najporušeniji grad u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da je ostalo nekoliko velikih devastiranih objekata upravo na Bulevaru, baš tamo gdje je to vidljivo svakom tko prođe gradom, pa i turistima koji dolaze. Zaista su ovi objekti i dalje u lošem stanju, ali znamo da je obnova na višim nivoima vlasti, da li će išta od novca biti osigurano, to ne znamo. Mi nastojimo ponovo pokrenuti inicijativu, ali koliko je to moguće, ne mogu govoriti u ovom trenutku”, kaže Komadina za Klix.ba.
Rješavanje pitanja mostarskih ruševina na čekanju je, između ostalog, zbog višemilijunskih iznosa koji se traže od investitora, kao i zbog administrativnih prepreka.
No, interesa za njihovu obnovu sve je manje, a ruševine svakodnevno prijete obrušavanjem koje bi moglo imati tragične posljedice.
