Ružići su naseljeno mjesto u sastavu općine Grude, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Ružići su rodno mjesto fra Andrije Nikića, franjevca rodne Hercegovine, svećenika, znanstvenika, akademika, doktora znanosti i profesora.
Andrija Nikić (Ružići, Grude, 1. siječnja 1942.), hrvatski pisac. Inače, fra Andrija Nikić objavio je više od 110 knjiga i kalendara te stotinjak studija, kao i veliki broj životopisa.
Osnovnu školu završio je u Grudama, nižu gimnaziju pohađao u Klobuku i položio malu maturu 1956. Školovanje je nastavio u franjevačkoj gimnaziji u Sinju i Zagrebu. U franjevački red stupio je 17. srpnja 1959. na Visovcu. Ispit zrelosti položio u Visokom 1962. godine, gdje je i započeo studij filozofije i teologije, a nastavio u Sarajevu i završio u Rimu. Povijesne znanosti doktorirao u Rimu 1971. Diplomirao je arhivarstvo i knjižarstvo, te diplomatiku i paleografiju. Počasni doktorat (honoris causa) filzofije i knjižarstva dodijeljen mu je 1989. na Sveučilištu u Missouriju (SAD). Jedan od najplodnijih pisaca-franjevaca: u raznim glasilima objavio je preko 1500 radova iz različitih oblasti, među kojima su i književne kritike, te rasprave o jeziku.
Djela
Godine gladi, Fra Radoslav Glavaš, Fra Dominik Mandić, Fra Matija Divković, Specifičnosti u 16. stoljeću, Hercegovački katolici od 1683. do 1735., Kulturne prilike od 1823. do 1878., Karitativna djelatnost u 19. stoljeću, Franjevačka djelatnost između 1878. i 1892., Pastoralna djelatnost između 1878. i 1892., Hrvatska katolička misija Wuppertal, Hrvatska katolička misija Bonn, Franjevačka knjižnica, Franjevački arhiv, Franjevačka kulturna baština, Širenje prosvjete do 1943., Stanje na Kosovu, Hercegovački franjevački mučenici od 1524. do 1945., Kalvarija Slanoga, Blago hercegovačkih franjevačkih samostana, Blaškovićev dnevnik iz 1735., Iz povijesti knjižnica u Hercegovini, Pet godina karitativnog djelovanja fra Berislava Nikića, Treći egzodus stanovništva iz Hercegovine u Zaostroški kraj: I. Povijest egzodusa, II. Zaostroški kraj, III. Izbjeglice i prognanici 92.
Prenosimo vam i tekst fra Andrije Nikića, pisan nakon što su oskvrnuti stećci na Bilom Brigu.
Stećci – naselja s našim pređima višestruko govore. Ponajprije za kršćanski i hrvatski puk, nasljednike, njihove najbliže – on bi trebali značiti sve. Za nas vjernike to je mjesto molitve, mjesto razmišljanja-meditacije, mjesto susreta, ako možda ne s dušama, tada sigurno sa uspomenama koje su ostale iza njih. Sačuvani stećak je mjesto individualnog, pijeteta njihovih nasljednika, krvnih srodnika, najbližih, njihovih prijatelja, njihovih poznanika, ali i kolektivnog pijeteta cijelih Gruda i Ružića.
Oni koji počivaju pod teretom stećaka, u strahu da ih dvonožni razbojnici ne bi oskvrnuli, svjedoci su i čuvari katoličke vjere i hrvatske kulture, naše domovine! – one, upravo one u čije su temelje oni ugradili svoje kosti, svoje živote – pisao je još fra Andrija Nikić prije dvije godine, kada je kapitalizam još jednom odlučio udariti na stećke i na našu svetinju! – Na Bilom Brigu stoljećima postoji naselje.
Njega su odabrali naši pređi prije kojih osma stotina godina – u vrijeme kada su franjevci počeli svoje djelovanje na našim hercegovačkim područjima I tada ćete čuti pjesmu – Rodili me da prkosim vjetru svakom, lahoru, zalazu-tramontani, buri orkanu… Kako onom slabom, jednako i jakom, i u noći mrkloj i u svijetlu danu…!
I zato, neka nitko ne dira one koji počivaju na svom plemenitom tlu pokriveni stećcima kako ih nestašni putnik i namjernik ne bi probudio, nego da se zaustavi i razmisli o poruci: Što si ti, bio sam ja, a što sam ja, bit ćeš ti!
Zauvijek i za sva vremena – od nekropole prste dalje! Jer – Boj se onog ko je viko bez golema mrijeti jada…! I ne zaboravite – imamo i pjesnike, koji će ako zatreba, i njihove mrtve kosti pjesmom pretvoriti – u nove bojovnike! Vjerujemo da će nakon ovoga reagirati i policija i kulturne institucije, kao i kompletan puk općine Grude jer ovo što se dogodilo na Bilom Brigu ne smije proći nekažnjeno.
Pored Fra Andrija Nikića iz ovog hercegovačkog mjesta su i Ivan Alilović, književni povjesničar i Ljubo Jurčić, profesor
HERCEGOVINA.in
