Ljeto 2021., pandemija koronavirusa još uvijek je oko nas.
Nakon početka pandemije u Mostaru, mislim u trećem mjesecu 2020. godine, i strogih restrikcija (često nebuloznih, primjerice, zabrana izlaska djeci i starijima, wtf?!), uvjeren da će pandemija brzo iščeznuti (znam, nepopravljivi sam optimist), prošlo ljeto provodim obilazeći i bilježeći poznate i manje poznate znamenitosti po Hercegovini.
Nije da nisam uživao, no mene vuku daljine, nepoznati gradovi i države, jer moja bucket lista ispunjena je popisom gradova koji su poprilično udaljeni od Mostara.
Iako prvotno planiram put za Andaluziju i obilazak Seville, Malage, Cordobe i Granade, zbog neprolaznosti pandemije, s bucket liste odabirem destinaciju koju mogu najlakše posjetiti.
Odabir pada na Istanbul i ovo je putopis o Istanbulu u doba korone, ljeta 2021. godine.
Slijećemo na novu zrakoplovnu luku Sabiha Gökçen te uz dogovoren transfer do hotela doživljavam prvi utisak Istanbula.
Kolone i kolone vozila, mravinjak ljudi i ogromna površina, u svim smjerovima.
Kao što mi je prvi dojam naslutio, kolosalnost ovog grada je nevjerojatna.
Ne samo da se prostire preko dva kontinenta, nego su oba ta dijela megagradovi za sebe.
Panorama jednog malog dijela Istanbula, s vrha Galata tvrđave
Panorama dijela Istanbula s Pierre Loti vidikovca
Srećom, kako mi je hotel bio smješten u europskom dijelu i blizu nekih od najpoznatijih znamenitosti, već po dolasku obilazim Aja Sofiju i Plavu džamiju, također poznatu i kao džamiju Sultana Ahmeda ili Ahmedija te Teodozijev obelisk, dotjeran iz Egipta još za vrijeme Bizanta.
Uz ove znamenitosti, unutar ograđenog pješačkog parka, nalaze se i ostaci Hipodroma te još neke znamenitosti iz vremena Osmanskog carstva.
Džamija Sultana Ahmeda, Ahmedija ili Plava džamija
Jedan od minareta Plave džamije i Teodozijev obelisk, porijeklom iz Egipta, 1450. godine prije Krista
Zbog korone odlučio sam izbjegavati javni prijevoz i mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi, no ovo potonje pravilo odlučio sam svjesno prekršiti jer sam htio razgledati unutrašnjost Aja Sofije, prvotno najveće crkve Istočnog Rimskog Carstva, sagrađene u petom stoljeću, a nakon pada Konstantinopola, 1453. godine, jedne od najvažnijih džamija Osmanskog carstva. Potom muzeja, a odnedavno ponovo džamije.
Mozaik iz 10. stoljeća, na ulazu u Aja Sofiju
Unutrašnjost džamije Aja Sofije
Tijekom pripreme za put, negdje sam pročitao da se u blizini nalazi i mala Aja Sofija, sagrađena početkom šestog stoljeća, tijekom vladavine bizantskog cara Justinijana I, ali ovu džamiju, također nekada crkvu, ne uspijevam pronaći u ograđenom parku.
Pronalazim je tek sutradan i to uz svesrdnu pomoć Google Maps aplikacije.
Mala Aja Sofija, iz šestog stoljeća
Moram napisati, bez Google maps aplikacije teško da bih bilo što u Istanbulu pronašao samo zahvaljujući turističkim putokazima.
Grad je prostran, premrežen ulicama i uličicama te bez putokaza.
Primjerice, želim pronaći Galata tvrđavu.
Bez Google maps, teško.
Istina, tvrđava se vidi s Galata mosta no ušavši u ulični labirint, pronaći Galata tvrđavu tek po putokazima ili pukom nahođenju, skoro pa nemoguće.
A Galata toranj zanimljiv je iz nekoliko razloga.
Povijesno, radi se o jednoj od najviših istanbulskih građevina, a s vrha pruža se odličan pogled na panoramu koja zapanjuje.
Kilometri i kilometri nastanjenog područja, dokle oko seže, i dalje.
Prostorna veličina Istanbula zapanjujućih je 1.540 kvadratnih kilometara, a s vrha Galata tvrđave ta površina zorno se otkriva.
Još jedan razlog zašto sam htio posjetiti Galata tvrđavu je i arheološki muzej s nekim od najvrjednijih arheoloških izložaka starog Istanbula.
Arheološki muzej unutar Galata tvrđave
Kao jedan od najvrjednijih izložaka ističe se jedan dio obrambenog lanca koji je čuvao zaljev Zlatni rog.
Obrambeni lanac, 23 karike, unutar arheološkog muzeja Galata tvrđave
O obrambenom lancu iz zaljeva Zlatni rog čuo sam iz nekoliko dokumentaraca koji su se bavili temom opsade i pada Carigrada, 1453. godine, a koliko je poteškoća ovaj lanac stvarao Mehmedu II Osvajaču govori i podatak da je isti morao manevarskim potezom zaobići lanac i tako ukloniti prepreku do Carigrada, Konstantinopola.
Dijelovi ovog lanca mogu se vidjeti u još nekim muzejima u Istanbulu, no kako sam odlučio reducirati broj mjesta koje ću posjetiti, zadovoljio sam se i s arheološkim izloškom obrambenog lanca u Galata tvrđavi.
Isto tako, zbog uistinu ogromnog Istanbula, imam dojam i da sam mjesec dana u Istanbulu, ne bih stigao sve vidjeti.
No probao sam slijediti raspored koji sam si postavio, ne bih li se barem malo očešao o ovaj megalopolis.
Dakle, po dolasku obišao sam park sa znamenitostima, a sutradan, uz obilazak male Aja Sofije i Galata tvrđave, obišao sam i Grand Bazar, Misiri Bazar, Taksim trg, dvorište Topkapi palače i palaču Dolmabahçe, unutar koje je zabranjeno fotografiranje.
Unutar Grand Bazara, Kapali ćaršije
Misir ćaršija, Spice market, Tržnica začina
I to zbog toga što je ova palača tako luksuzno uređena da je vlastima smetalo što su posjetitelji svako malo stajali i fotografirali raskošno uređene prostorije te su fotografiranje zabranili.
Šteta, uistinu ima vrhunskih izložaka.
Unutar dvorišta Topkapi palače nalazi se muzej Aja Irene, crkve iz 4 stoljeća, koja nije prenamijenjena u džamiju nakon zauzimanja Istanbula, već je služila kao vojno skladište.
Križ iznad oltara crkve svete Irene, iz četvrtog stoljeća
Obilasci Istanbula odvijali su se cjelodnevno, od jutra do mraka hodanje, obilaženje, fotografiranje te poneko odbijanje prodajnih upada i ne toliko nasrtljivih trgovaca.
Ok, da se razumijemo, naspram europskih trgovaca, istanbulski su nasrtljivi i napadni, nema zbora.
No, kako sam se susreo s egipatskim trgovcima i njihovim agresivnim prodajnim tehnikama, istanbulski su za klasu uglađeniji.
Treći dan u Istanbulu posvetio sam obilasku Miniaturka, parka s maketama povijesnih znamenitosti Osmanskog carstva kao i maketama suvremenih zdanja, primjerice, makete zračne luke Sabiha Gökçen.
Miniaturk
Sebičan je razlog zašto sam htio posjetiti Miniaturk.
Naime, neke meni drage osobe koje su posjetile ovaj park, rekle su mi da se u Miniaturku nalazi i maketa mostarskog Starog mosta.
Nisam htio propustiti vidjeti maketu najpoznatije građevine moga grada.
No, nažalost, Stari most nije jedna od znamenitosti u Miniaturku.
Radi se o Malabadi mostu, sagrađenom nekoliko stoljeća prije Starog mosta.
Malabadi most, iz 12. stoljeća, iz grada Silvana, jugoistočna Turska
Ovaj most iz 12. stoljeća premošćuje rijeku Batman i nalazi se blizu grada Silvana, u provinciji Diyarbakir, u jugoistočnoj Turskoj.
Istina, most Malabadi nalikuje Starom mostu, no tu sva sličnost prestaje.
Malabadi most, s uvećanim infopodacima
Eto, nikad nije kasno naučiti nešto novo, a posjet Miniaturku ostaje mi u lijepom sjećanju kao ukusno uređen park s minijaturnim maketama povijesnih znamenitosti iz bogate turske povijesti.
Edit: Kolega mi je ukazao na mogući propust pa zbog istinitosti putopisa, moram uvrstiti. Naime, provjereno, Stari most jeste jedna od maketa unutar Miniaturka, no postoji velika mogućnost da su ga bili sklonili jer je bilo nekoliko praznih mjesta ispred kojih je pisalo da su minijature na renoviranju. Tako da moj dolazak nije bio vođen nečijom zabunom, već, najvjerojatnije, tek strukturalnim radovima same makete.
Miniaturk, panorama, s mosta
U ovaj kratki boravak Istanbulu, koji je bio izuzetno intenzivan i fizički naporan jer sam dnevno hodao i po 30 kilometara, uspio sam ubaciti i neizostavno krstarenje Bosforom, upijajući iz prve ruke edukativno i zanimljivo predavanje o građevinama pored kojih smo prolazili, europskom i azijskom obalom Istanbula.
Krstarenje Bosforom
Djevojačka kula, krstarenje Bosforom
Posjetio sam mnoštvo znamenitosti, obišao istanbulske tržnice i bazare, isprobao turske slane i slatke delicije te u nekoliko dana osjetio bilo ovog megalopolisa.
Cijelog ga nisam obišao, kao što sam bio napisao, da ga mjesec dana obilazim, sumnjam da bih ga uspio cijelog obići, no zato sam osjetio intenzivan istanbulski ritam života.
Uživao definitivno jesam, a hoću li mu se vratiti, vjerojatno hoću. Imam dojam da je svaki posjet Istanbulu jedinstven i neponovljiv.
Do novog putopisa,
