Nedjeljno kišno jutro iskoristili smo za posjetu gradiću Mohač koji se nalazi na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja). Vjerojatno gradić bi bio gotovo nepoznat da se u njemu davne 1526 godine nije desio veliki ratni sukob.
Naime, na Mohačkom polju 29. kolovoza te davne 1526. godine su se sukobile Osmanlije predvođene sultanom Sulejmanom I. veličanstvenim i vojska ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II.
U poznatoj Mohačkoj bitci Osmanlije se porazile malobrojniju ugarsko-hrvatsku vojsku i nedugo potom krenuli prema današnjoj Budimpešti.
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja). Osim ove bitke Mohačko polje je doživjelo još jednu bitku 1687. godine. Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka. U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač čak i u množini Muhači.
Mohač se nalazi na cesti Osijek – Beli Manastir – Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza Duboševica – Udvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (Santovo – Bereg).
Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo zbog snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. stoljeća i 20. stoljeća.
U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Mohač”, čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković. Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca.
){kind=link}