Grlić Radman upozorio je da mnoge konferencije o BiH završavaju favoriziranjem samo jedne koncepcije, bilo „jedan čovjek – jedan glas“ bilo secesionizma, te poručio da hrvatski cilj ostaje doprinos konstruktivnom rješavanju institucionalnih reformi i podrška europskom putu BiH.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman otvorio je u Zagrebu međunarodnu konferenciju „30 godina nakon Daytona: otvaranje puta lokalnim rješenjima“, na kojoj se obilježava tri desetljeća Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na početku je pozdravio predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, predstavnike triju konstitutivnih naroda u BiH, članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića, predstavnike diplomatskog zbora te brojne domaće i strane stručnjake i uzvanike.
Istaknuo je da je Daytonski sporazum okončao krvavi rat, ali i postao temelj ustavnog okvira i političke stabilnosti Bosne i Hercegovine. Podsjetio je da je Hrvatska prije pet godina, u suradnji s HAZU-om, organizirala sličnu konferenciju povodom 25. obljetnice Daytona, s ciljem okupljanja legitimnih i autentičnih predstavnika triju konstitutivnih naroda i međunarodne zajednice.
Grlić Radman upozorio je da mnoge konferencije o BiH završavaju favoriziranjem samo jedne koncepcije, bilo „jedan čovjek – jedan glas“ bilo secesionizma, te poručio da hrvatski cilj ostaje doprinos konstruktivnom rješavanju institucionalnih reformi i podrška europskom putu BiH.
„Hrvatska je iskreni i glasni zagovornik europske perspektive Bosne i Hercegovine. Ona treba i zaslužuje biti dio Europske unije“, naglasio je, dodavši kako se vrata EU mogu otvoriti samo ako legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda sjednu zajedno i dogovore funkcionalnu BiH, uključujući i njezine transatlantske težnje.
Ministar je pozdravio usklađivanje hrvatskih stajališta s onima Sjedinjenih Američkih Država, izraženima u Vijeću sigurnosti UN-a, poručivši da je „sada vrijeme za lokalna rješenja koja predvode lokalni akteri, predstavnici triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine“.
„Naš je cilj da kroz otvoren i tolerantan dijalog stvorimo uvjete za bolje međusobno razumijevanje o budućnosti Bosne i Hercegovine“, rekao je, istaknuvši da tolerantni dijalog znači i razgovor s onima s kojima se ne slažete i čiju verziju povijesti ne dijelite. To je, zaključio je, ključno za političku stabilnost, trajni prosperitet BiH i život jednih pokraj drugih.
