Kraj studenog i prosinac tradicionalno su rezervirani za kolinje. U Dalmacij,Slavoniji i Posavini, ali ni Hercegovina ne zaostaje puno.
Tradicionalno se u ovo doba godine obavlja svinjokolja i priprema zaliha mesa za sljedeću godinu.
Većina mesa ide na takozvano sušenje, u dim.
Pripremaju se razne kobasice, poznati hercegovački pršut i čvarci.
Čvarci su jelo od prženog svinjskog masnog tkiva.
Tradicionalno, čvarci se pripremaju kuhanjem komadića slanine i masnog mesa u metalnom kotlu.
Tijekom kuhanja, mast se istopi i ocijedi a sitni komadi mesa i masnoće se prže i suše. Na početku kuhanja u kotao se uljeva mlijeko, koje daje zlatnu boju čvarcima.
Cijena čvaraka posljednjih se godina izuzetno povećala, pa se sada za kilogram domaćih čvaraka treba izdvojiti od 20 do 30 KM.
“Kod odabira čvaraka za konzumaciju treba birati one koji nisu pretamni jer to znači da su zagorjeli, kao i one koji nisu presoljeni, no to ovisi o individualnom ukusu. Treba imati na umu da je to pržena svinjska masnoća, pa kao takva ne sadrži druge nutritivne vrijednosti. To je delikatesa i treba se tretirati kao takva, što znači da može biti dio uravnotežene prehrane ako se konzumira u malim količinama i u kombinaciji s povrćem, sirom i vrhnjem ili drugim suhomesnatim proizvodima poput sušene sušenog komada krtog mesa, sušene plećke i slično”, ističe dipl.ing.nutr. Karmen Matković Melki.
Pojašnjava kako je odabir čvaraka kao grickalice svakako bolji od industrijskih čipseva i sličnih namirnica, ali nije nešto što bi preporučila uvrstiti u svakodnevni jelovnik.
Problem s čvarcima je količina masti i soli, a oba sastojka djeluju negativno na naše zdravlje, istaknula je ona. U Hrvatskoj su čvarci omiljeni u svim krajevima zemlje, a rado ih spravljaju i u susjednim zemljama poput Slovenije. Često se ističe kako su europsko naslijeđe te ih ondje pripremaju i konzumiraju.
