– Sada smo u situaciji da se u cijeloj Hercegovini sve više šire nasadi maslina. To je posebno izraženo nakon propasti proizvodnje smilja, ali ima i ljudi koji vinovu lozu mijenjaju uzgojem masline, pojasnio je Matić.
Na popisu zaštićenih proizvoda BiH do sredine ove godine trebalo bi se naći i ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine. Tako se maslinari, okupljeni u Hercegovačko udruženje maslinara i uljara, nadaju da će uz silna priznanja i nagrade koje dobivaju za svoja ulja širom Europe dobiti i zaštićenu oznaku podrijetla.
U ovaj proces su, kazao je za Avaz rekao Josip Matić, poznati maslinar iz Broćanca kod Neuma i predsjednik Udruženja, krenuli krajem prošle godine kada su Agenciji za sigurnost hrane BiH predali elaborat.
Matić ne sumnja u pozitivan ishod tog procesa i naglašava kako su se svi njihovi članovi, pedesetak maslinara od Trebinja do Mostara, složili kako je nužno zaštititi ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine.
– Iako naša ulja redovito za kvalitetu dobivaju medalje u Europi, mi smo ipak nepoznati globalno, osobito gledajući velesile u proizvodnji maslinovog ulja. Dobivanjem te oznake, naša kvaliteta bi, zasigurno, došla do izražaja, istaknuo je Matić.
Kaže i kako povijest ukazuje na to da su se masline u Hercegovini uzgajale od davnina, ali je uzgoj te biljke zadnjih godina doživio pravu ekspanziju.
– Sada smo u situaciji da se u cijeloj Hercegovini sve više šire nasadi maslina. To je posebno izraženo nakon propasti proizvodnje smilja, ali ima i ljudi koji vinovu lozu mijenjaju uzgojem masline, pojasnio je Matić.
Smatra i da bi oznaka zemljopisnog podrijetla za hercegovačko maslinovo ulje, odnosno ime brenda “Zlatne kapi Hercegovine”, bila iskorak u razvoju turističke ponude.
U Hercegovini je do sada na oko 400 hektara zemlje, kako se to procjenjuje, zasađeno 105.000 stabala masline. Prema dostupnim podacima, svake godine se zasadi između 10.000 i 15.000 stabala. BiH je tek prije dvije godine, kao država, upisana u međunarodni registar proizvođača maslinovog ulja.
