Hercegovina bogatija za još jedno najviše akademsko zvanje: dr. sc. Zorana Vidačak uspješno obranila doktorsku disertaciju
22. prosinca 2025.
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 18. prosinca 2025. godine održana je javna odbrana doktorske disertacije pod naslovom: „Uloga IT sposobnosti i podrške rukovodstva u unapređenju digitalne transformacije i interne revizije: Implikacije na odgovornost i performanse javnih institucija u Bosni i Hercegovini”.
Zorana Vidačak rođena je u Mostaru 1988. godine. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru završila je 2011. godine, a magistarski studij na istom fakultetu okončala 2013. godine. U ulozi predstavnice generacije 2013. sudjelovala je na promociji studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Profesionalnu karijeru započela je u na stručnom osposobljavanju u firmi AX-SOLING d.o.o. gdje je karijeru izgrađivala kroz više odjela.
Privatni sektor napušta sa mjesta voditeljice službe marketinga. Potom nastavlja rad u Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ na radnom mjestu internog revizora. Autorica je stručnih i znanstvenih radova. U svojstvu doktorantice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu bila je stipendistica programa Erasmus + na Radboud Univerzitet, Nijmegen; Nizozemska. Posjeduje niz stručnih certifikata i edukacija iz područja interne revizije, javnih nabava, marketinga i liderstva, uključujući zvanje internog revizora za javni sektor, certifikat o osposobljenosti za obavljanje poslova eksterne ocjene kvalitete interne revizije. Aktivno i kontinuirano sudjeluje u međunarodnim edukacijama kao i na znanstvenim konferencijama.
Disertacija posebno naglašava utjecaj podrške rukovodstva, IT sposobnosti i digitalne transformacije na internu reviziju, odgovornost i performanse javnih institucija, čime pruža vrijedan teorijski i praktični okvir za unapređenje sustava upravljanja i kontrole u javnom sektoru. Prostorna dimenzija oblikovana je specifičnostima institucionalnog okruženja u kojem su institucionalni pritisci, različiti nivoi upravljanja i izražena heterogenost u pogledu digitalne zrelosti među institucijama odigrali ključnu ulogu u oblikovanju razumijevanja dinamike digitalne transformacije te pozicioniranja interne revizije kao funkcije odgovornosti.
Vremenski okvir omogućio je uvid u trenutno stanje, izazove i inicijative koje oblikuju procese digitalne transformacije i odgovornosti institucija u realnom vremenu. Dodatnu težinu vremenskom okviru istraživanja daje činjenica da se period poklapa s intenziviranjem aktivnosti digitalne transformacije u javnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Praktične implikacije istraživanja osobito su relevantne za rukovoditelje javnih institucija i kreatore politika. Kroz integraciju rezultata kvantitativne i kvalitativne analize, istraživanje pruža temelje za buduće akademske i stručne analize. Povezivanjem praktičnih uvida s rigoroznim akademskim istraživanjem, rad naglašava važnost unutarnjih kapaciteta i institucionalnih prilagodbi za uspješnu modernizaciju javnih institucija.
Ovaj uspjeh ne predstavlja samo osobno postignuće, već i vrijedan doprinos razvoju interne revizije, u specifičnom vremenskom kontekstu digitalne transformacije javnih institucija u Bosni i Hercegovini.
