U Mostaru je jučer održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine na kojoj su se usuglašavala posljednja strateška, ali i tehnička pitanja vezana uz zasjedanje Sabora HNS-a zakazanog za subotu, 8. veljače u Mostaru.
Kako su objavili iz HNS-a BiH, na tome zasjedanju, koje se redovito održava nakon svakog ciklusa općih ili lokalnih izbora, trebalo bi se okupiti 550 legitimnih hrvatskih političkih predstavnika sa svih administrativno-političkih razina vlasti u Bosni i Hercegovini te više od 100 gostiju, piše Večernji list BiH.
HNS BiH formalno čine HDZ BiH, HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, HSP BiH i HB, HSP, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski savez HKDU-HRAST, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčevića, Hrvatska kršćanska demokratska unija, Hrvatska demokratska unija, Hrvatska nezavisna lista, Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu, Hrvatska stranka prava – Pravaši, a u međuvremenu su se pojavili i stranka Hrvatski demokratski savez, Pokret Hum… koji su također dobili pozive za saborsko zasjedanje.
Zajedništvo na ispitu
No, unutar vodstva HNS-a BiH ne vlada toliko zajedništvo jer mjesecima na sjednice ne dolaze predstavnici HDZ-a 1990., HNP-a ili HRS-a. S jučerašnje sjednice naveli su kako su definirani završni organizacijski koraci, kao i prioriteti rada te dokumentacija koja će biti predstavljena na predstojećem zasjedanju Sabora.
Predsjedništvo HNS-a BiH također je raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na potrebu žurnog nastavka reformskih procesa za ubrzavanje europskog puta BiH. Na zasjedanju će, kako se doznaje, biti usvojena deklaracija koja bi se trebala temeljiti na dvama stupovima – europskome putu zemlje te izbornoj reformi koja je također dio reformi koje se očekuju na putu prema EU.
BiH je prošle godine dobila uvjetni kandidacijski status, no nije otvorila pregovore. Očekuje se da će i saborska deklaracija biti jasna poruka u tome smjeru – važnosti što skorijeg početka pregovora. Hrvati u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju europski put zemlje, smatrajući ga ključnim za osiguranje političke stabilnosti, ekonomskog razvoja i zaštite svojih kolektivnih prava unutar BiH.
Njihova očekivanja od procesa pristupanja EU temelje se na uvjerenju da će europske integracije donijeti ravnopravnost konstitutivnih naroda, institucionalnu reformu i ekonomski napredak koji bi spriječio daljnji odlazak Hrvata iz BiH. Jedan od glavnih razloga zbog kojih su Hrvati toliko zainteresirani za ulazak BiH u Europsku uniju jest vladavina prava, koju EU postavlja kao temeljni kriterij za pristupanje. Hrvati vjeruju da bi europske institucije mogle osigurati provedbu ustavnih reformi koje bi jamčile političku ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
Smatraju da bi EU integracije onemogućile dosadašnju praksu preglasavanja u političkom odlučivanju i omogućile legitimno predstavljanje Hrvata u vlasti, što je jedno od ključnih političkih pitanja u BiH. Uz političku stabilnost, Hrvati u BiH očekuju kako bi članstvo u EU donijelo ekonomski razvoj i veće investicije, što bi pridonijelo smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju životnog standarda.
Trenutačna gospodarska situacija i nedostatak ekonomskih prilika natjerali su mnoge Hrvate na iseljavanje, prvenstveno u Hrvatsku i zemlje Europske unije. Pristupanje BiH EU omogućilo bi lakšu pristupnost europskim fondovima za razvoj, bolju infrastrukturu i jačanje privatnog sektora, čime bi se otvorile mogućnosti za ekonomski oporavak i zadržavanje stanovništva.
Još jedan važan aspekt je povezanost Hrvata u BiH s Republikom Hrvatskom, koja je članica EU-a i zagovara europsku budućnost BiH. Hrvati u BiH očekuju da će kroz institucije EU-a moći jače lobirati za svoja prava te da će Hrvatska, kao članica Unije, nastaviti podržavati njihovu ravnopravnost u BiH.
Također, očekuju da će integracija u EU pridonijeti rješavanju administrativnih prepreka, olakšati poslovnu suradnju i omogućiti bolju mobilnost ljudi i roba između BiH i EU-a.
Kraj sukoba i nestabilnosti
Hrvati vide europske integracije kao put prema modernizaciji BiH i konačnom rješavanju dugogodišnjih političkih nesuglasica koje koče razvoj zemlje. Očekuju da će reformski procesi koje EU zahtijeva dovesti do transparentnijeg i efikasnijeg funkcioniranja institucija, što bi doprinijelo jačanju pravne sigurnosti i smanjenju korupcije.
Sve to, prema njihovom viđenju, učinilo bi BiH stabilnijom i prosperitetnijom državom u kojoj bi Hrvati mogli osigurati svoju političku i ekonomsku budućnost. S druge pak strane, Hrvati u Bosni i Hercegovini već godinama traže izmjene Izbornog zakona kako bi osigurali legitimno političko predstavljanje na svim razinama vlasti, a put k EU mogao bi ubrzati te procese.
Ključni zahtjevi odnose se na promjene koje bi spriječile da drugi narodi biraju hrvatske predstavnike, posebno člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Domu naroda Federacije BiH.
Hrvati traže da se osigura izbor njihovih političkih predstavnika bez mogućnosti preglasavanja, kao što se više puta dogodilo u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gdje su Bošnjaci birali nominalne hrvatske kandidate.
Prema postojećem sustavu, izborna pravila omogućuju da hrvatske pozicije popunjavaju političari koji nemaju podršku hrvatskog biračkog tijela, što Hrvati smatraju političkom diskriminacijom.
Stoga traže jasno definirane mehanizme koji će jamčiti da hrvatske izaslanike biraju Hrvati. Posebno važan segment reforme odnosi se na Dom naroda FBiH, koji bi trebao imati funkciju zaštite vitalnih interesa konstitutivnih naroda.
