Više od 20 institucija u Bosni i Hercegovini nije odgovorio na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o tome da li će dalje surađivati sa kompanijama bliskim Miloradu Dodiku, a koje su već 24 sata na “crnoj listi” Sjedinjenih Američkih Država.
Naime, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD, je 18. lipnja sankcionirala sedam kompanija i dva pojedinca, koje optužuje da su dio mreže koja osiguravaju “značajne izvore prihoda” za Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, i njegovu obitelj.
Jedini se oglasio državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto, koji je za RSE naveo da je tražio izjašnjenje od konzorcijuma koji bi trebalo da provede digitalizaciju RTV signala u BiH. Nositelj projekta je sankcionirana firma “Sirius 2010” iz Banje Luke.
Forto je tražio da pojasne da li mogu da realizuju ugovor.
Sankcionisane kompanije su u posljednjih 10 godina sklopile više od 1.800 ugovora sa institucijama na svim nivoima vlasti, prema podacima Agencije za javne nabavke BiH.
Među kompanijama se ističe “Prointer ITSS”, softverska kompanija koja je putem javnih nabavki sklopila više od 1.100 ugovora s državnim, entitetskim i lokalnim institucijama od 2015. godine.
“Proiterovi” ugovori
Osim ugovora o nabavci opreme, “Prointer” je sklapao ugovore na duži vremenski period, koji se tiču održavanja računarskih sistema u institucijama na svim nivoima vlasti.
Sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine pojedinaca i entiteta u SAD, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju sa njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel.
Takođe, financijske institucije, poput banaka, mogu biti meta sankcija ukoliko surađuju sa njima.
Milorad Dodik i njegova djeca, Igor i Gorica, od ranije su pod američkim sankcijama, kao i nekolicina kompanija u njihovom direktnom vlasništvu.
Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija BiH, ocijenio je za RSE da bi bilo najbolje prekinuti suradnju s tim kompanijama.
“Te kompanije uskoro neće moći poslovati uopšte, jer neće imati mogućnost poslovanja preko računa”, istakao je Hasanović.
Dodaje da, ukoliko budu tretirane kao pojedinci, kompanijama će biti ugašeni računi u bankama, što “u praksi znači da neće moći naplatiti svoj rad i ako ga odrade”.
“Logično se nameće da se prekida suradnja i ide novi tender”, smatra on.
Što kažu u kompanijama?
Iz “Infinity International Group”, koja u svom vlasništvu drži pet od sedam sankcionisanih kompanija su se oglasili priopćenjem za javnost.
“U pitanju je nastavak pokušaja političke manipulacije kojima smo izloženi već nekoliko godina u samoj BiH kako bi se narušio naš poslovni ugled i pokušalo ugroziti uspješno poslovanje na tržištima nekoliko zemalja”, navode u priopćenju.
Ističu da će preduzeti pravne korake kako bi “zaštitili svoje poslovanje”, ne navodeći konkretno o kojim koracima se radi.
U okviru grupacije je i “Prointer ITSS”. Za RSE tvrde da je njihovo stavljanje na OFAC listu “pokušaj sputavanja širenja i rasta” kompanije u regiji.
“Vjerujemo da smo davanjem konkurentne alternative tržištu postali trn u oku moćnim centrima koji smatraju da imaju ekskluzivno pravo na prodaju rješenja u regiji Balkana”, navode iz ove tvrtke.
Naglašavaju da će zaštititi interese klijenata i “nastaviti sa implementacijom aktualnih projekata”.
Među sankcioniranim je i UNA televizija koja je priopćila da “nijedna odluka bilo koje institucije neće utjecati na njihovo prisustvo na regionalnoj medijskoj sceni”.
Dodaju da će od OFAC-a tražiti obrazloženje, kako navode, “nepravedne odluke”.
Iz kompanije “Kaldera” nije odgovoreno na upit RSE do zaključenja teksta.
Sa kime surađuju sankcionisane tvrtke?
Institucije i poduzeća u BiH “Prointeru” su na tenderima dodijelili ukupno 1.147 ugovora vrijednih oko 144,5 milijuna eura, prema podacima Portala javnih nabavki.
Među najvećim ugovorima dodijeljenim 2024. godine je posao na informacionim sistemima s Vladom RS vrijedan oko 524.000 eura, te dva ugovora po 255.000 eura, sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS i Nezavisnim operatorom sistema u BiH, koji upravlja sistemom prijenosa električne energije u BiH.
Najveći ugovor koji je ova tvrtka dobila je uspostavljanje sistema za fiskalizaciju, potpisan sa Poreskom upravom RS u svibnju prošle godine. Vrijedan je oko 16 milijuna eura.
Firma “Sirius”, koja je također pod sankcijama od 18. lipnja, je s javnim institucijama i firmama sklopila ukupno 213 ugovora vrijednih oko 25 milijuna eura, prema podacima Portala javnih nabavki BiH.
Najveći ugovor joj je dodijeljen u siječnju 2024. godine, kada su u konzorcijumu sa hrvatskim “Odašiljačima i vezama” iz Zagreba dobili posao digitalizacije RTV signala vrijedan oko 13 milijuna eura.
Godinu dana ranije, ta kompanija je najveći posao dobila na tenderu za radove na elektroinstalacijama koji je raspisao Grad Doboj, vrijedan oko 670.000 eura. Inače, u ovom gradu je na vlasti Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Na listi sankcionisanih je i kompanija “Kaldera”, iz Laktaša kod Banjaluke. Dodijeljeno joj je ukupno 263 ugovora vrijedna oko 66 milijuna eura, prema podacima Portala javnih nabavki.
Samo ove godine Grad Banja Luka je na tenderu dodijelio “Kalderi” dva posla izgradnje raskrižja i kružnog toka ukupne vrijednosti oko 2,1 milijuna eura.
“Kaldera” je prošle godine pobijedila na tenderu za izgradnju žičare u Olimpijskom centru Jahorina, vrijednom 11 milijuna eura.
Što čeka kompanije?
“Tvrtka će biti u situaciji da posluju sa gubitkom”, kaže za RSE Azra Hadžiahmetović, doktorica ekonomskih nauka.
“Sankcije povlače sa sobom i poteze, što smo nedavno vidjeli i kada su u pitanju pojedinci koji su na crnoj listi i kojima su banke otkazale praktično svoje usluge i što imaju problema, u krajnjem i sa primanjem plaća”, rekla je ona.
Prema njoj, državne institucije će morati da preispitaju postojeće ugovore sa sankcioniranim kompanijama.
“Vjerojatno će doći do otkazivanja ugovora ili neprodužavanja ugovora, što opet izaziva lančano, dodatni angažman državni, potrebu za raspisivanjem ponovo tendera”, istaknula je Hadžiahmetović.
Tijekom ožujka banke u BiH su masovno gasile bankovne račune pojedincima i kompanijama na “crnoj listi” SAD. Dužnosnica američkog ministarstva financija Anna Morris je u ožujku upozorila da bh. banke riskiraju američke sankcije ako posluju sa osobama sa “crne liste”.
Prema važećim zakonima u BiH kompanije ne mogu da posluju ukoliko nemaju račun u banci.
“Vjerojatno će ova situacija natjerati institucije da vode računa, da na neki način inkorporiraju u svoje dokumente, procedure, i mogućnost eliminacije tvrtki, odnosno, pojedinaca na tenderima. Eliminacija ljudi koji su pod sankcijama, ili eventualno, za koje postoji mogućnost uvođenja sankcija”, smatra ona.
Hadžiahmetović dodaje da su sankcije poruka i poslovnim partnerima sankcioniranih kompanija – koji će sami doći na “crnu listu” ukoliko nastave poslovanje s njima.
“Bankarski sistem će vjerojatno reagirati automatski sa nemogućnošću obavljanja posredovanja u financijskom sistemu, što će vjerovatno onda dovesti dodatno tvrtke u teškoće jer teško da se mogu poslovi takve vrste plaćati u kešu, iako mi ‘cash flow’ imamo mnogo značajniji, nego što bi bilo normalno u ovakvim okolnostima”, kaže Hadžiahmetović.
Ne očekuje da će eventualno gašenje bankovnih računa sankcioniranih tvrtki, i povlačenje sredstava, značajno ugroziti likvidnost bankarskog sektora.
“Nijedna banka nije sebe dovela u takvu poziciju da njena likvidnost ovisi od stanja u jednoj ili nekom manjem broju tvrtki”, rekla je Hadžiahmetović.
Objašnjenje OFAC za sankcije
Sve sankcionirane tvrtke su došle na “crnu listu” zbog svoje povezanosti sa sinom Milorada Dodika, Igorom Dodikom.
OFAC ističe da je Milorad Dodik “svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom”.
“Dok Igor [Dodik] kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju osobnu povezanost s njima oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore”, pojasnio je OFAC u priopćenju od 18. lipnja.
Igor Dodik je, kako navodi OFAC, između ostalog upravljao financijskim odlukama kompanija, davao konačno odobrenje za poslovne odluke, te da je bio uključen u biranje uprave pojedinih tvrtki.
Tzv. “Dodikova mreža” je često prolazila kroz reorganizacije, ističu iz OFAC-a, da bi se prikrilo da su članovi obitelji Dodik uključeni u poslovanje tvrtki u njenom sastavu, te tako izbjegle sankcije.
