S benzinskih postaja diljem Bosne i Hercegovine posljednjih tjedana stižu dobre vijesti za vozače – cijene goriva su u stalnom padu, a trenutačne vrijednosti među najnižima su u posljednjih nekoliko godina.
Glavni razlozi ovog pozitivnog trenda leže, prije svega, u osnovnom ekonomskom principu – zakonu ponude i potražnje. No, uz to, cijene goriva na svjetskom tržištu dodatno su pritisnuli tarifno-carinski ratovi, slabljenje američkog dolara te rastući broj električnih automobila na cestama diljem svijeta. Sve to utjecalo je na pad cijena na burzama, što se potom prelilo i na nabavne te maloprodajne cijene goriva.
No osim globalnih faktora, važne su i domaće okolnosti. Kako ekonomisti kažu, tržišna utakmica unutar dozvoljene, ali ograničene marže dodatno oblikuje konačnu cijenu na crpkama. Lokalna konkurencija među distributerima goriva tjera cijene prema dolje – u korist građana.
Hoće li cijena pasti ispod dvije marke?
Iako se cijena dizela i benzina približava simboličnoj granici od dvije konvertibilne marke po litru, stručnjaci ne žele prognozirati hoće li ona pasti ispod tog praga. Moguće je, ali sve ovisi o budućim kretanjima na globalnom tržištu, kao i o domaćim odlukama u vezi s trošarinama i drugim davanjima.
Kako ističe ekonomski stručnjak Bošković, interes medija za ovu temu obično raste kad cijene rastu, dok se rijetko javlja euforija u trenucima kada one padaju. Ipak, naglašava kako je cijena nafte i naftnih derivata stalno pod povećalom javnosti jer ima snažan utjecaj na svakodnevni život.
Gorivo pada, ali cijene hrane ostaju iste
Iako bi logično bilo očekivati lančanu reakciju pojeftinjenja i drugih proizvoda i usluga, realnost je drugačija. Ekonomisti upozoravaju kako cijene prehrambenih proizvoda i usluga nisu izravno vezane za cijenu goriva. Porast cijena goriva često brzo povuče za sobom rast cijena drugih roba, ali kada gorivo pojeftini, to se ne događa istom brzinom – ni intenzitetom.
Građani, iako zadovoljni aktualnim cijenama na pumpama, izražavaju sumnju da će doći do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica. Ipak, nada ostaje.
Bosna i Hercegovina nema vlastitu proizvodnju nafte i u potpunosti ovisi o uvozu. Upravo zato, prostor za smanjenje cijena goriva – i time mogućnosti utjecaja na životni standard građana – postoji gotovo isključivo u okviru politike i fiskalnih mjera. Smanjenje trošarina i nameta na gorivo bilo bi snažan korak ka dodatnom olakšanju kućnih budžeta.
