Klimatolog i geofizičar prof. dr. Branko Grisogono objasnio je kako je oluja sa srijede bila još samo jedna posljedica globalnog zagrijavanja.
Ovakva nevremena su posljedica globalnog zagrijavanja, unosa ekstra energije u klimatski sustav. Kad se poklope ljudski efekti s prirodnim ekstremima, kao što je to sad, onda se događaju neočekivana nevremena. Primjer sa srijede to dokazuje – kaže za Večernji list klimatolog i geofizičar prof. dr. Branko Grisogono sa zagrebačkog PMF-a, kojeg smo upitali smo ga zašto je došlo do tako silovitog nevremena.
Hoće li meteorolozima biti sve teže donositi točne prognoze?
– Nedostatak mjerenja… Ne možemo sve mjeriti, svugdje i cijelo vrijeme, a atmosfera i oceani su kontinuirani mediji. Nadalje, naši modeli su ipak samo modeli. Simuliraju prirodu. No, to je najbolje oruđe koje imamo na raspolaganju – kaže prof. dr. Grisogono.
Podsjetimo, olujno nevrijeme koje je u srijedu popodne pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je četiri života. Nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom u Zagrebu je nosilo sve pred sobom. Dva muškarca, 50-godišnji pješak te 48-godišnji vozač, preminuli su na mjestu nesreće uslijed pada stabla, a život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, koji je bio u automobilu na koji je palo stablo.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je naknadno i kako je na području Zagreba puhao jedan od najjačih vjetrova ikad, otkad postoje mjerenja. ””Primjerice na Plesu je izmjeren udar od 115 km/h. Palo je od 20 do 35 litara po četvornom metru u 10ak minuta. Da je kiša nastavila padati tim intenzitetom za sat vremena palo bi 150-200 litara kiše po četvornom metru. Prema sadašnjim analizama to je bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu otkada postoje mjerenja”, izvijestili su ranije.
