U Širokome Brijegu u veljači 1945. nazočila je smaknuću svećenika, a sada je u poziciji osumnjičenice za ratni zločin.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić zatražio je pokretanje istrage protiv 101-godišnje Vjere Andrijić, bivše partizanke, zbog njezina sudjelovanja u ratnim zločinima počinjenim 1945. godine, uključujući pokolj franjevaca u Širokom Brijegu.
Istraga je pokrenuta nakon što je Vjera Andrijić u televizijskom intervjuu javno govorila o svojoj ulozi u napadu na Široki Brijeg, gdje su partizanske postrojbe ubile i spalile franjevce.
Andrijić je, govoreći o napadu, opisala da je napad na samostan u Širokom Brijegu bio iznimno brutalan te da su franjevci, kako tvrdi, pucali s crkvenog zvonika, piše Večernji list Bosne i Hercegovine.
Međutim, povjesničari, uključujući dr. Ivicu Šarca, osporavaju njezine tvrdnje, ističući da nema dokaza o oružanom otporu franjevaca. Prema Šarčevim istraživanjima, partizanska izvješća ne spominju korištenje oružja u samostanu, a samostan su Nijemci koristili kao bolnicu, a ne kao vojnu bazu.
Te tvrdnje izazvale su kontroverze, osobito nakon što je bivši predsjednik Ivo Josipović opravdavao zločine nazivajući franjevce “legitimnim vojnim ciljem”. Međutim, Katolička crkva aktivno radi na postupku beatifikacije ubijenih franjevaca, smatrajući ih mučenicima vjere.
Vjera Andrijić, koja je nazočila inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića, izazvala je brojne reakcije. Dr. Jure Burić smatra njezino pozivanje na inauguraciju “sramotnim činom”, dok Peternel ističe da su osobe koje su sudjelovale u zločinima dobile počasti, a obitelji hrvatskih branitelja nisu.
Iako je prošlo gotovo 80 godina od događaja, kazneni progon ratnih zločina ne podliježe zastari te bi Andrijić mogla biti formalno sumnjičena za ratni zločin ili sudioništvo u njemu.
Ovaj slučaj mogao bi otvoriti novo poglavlje u procesuiranju komunističkih zločina iz Drugog svjetskog rata.
Procesuiranje zločina iz tog razdoblja jako je važno. Stručnjaci, povjesničari te i sami preživjeli članovi obitelji žrtava pozivaju na odgovornost za zločine počinjene uime “borbe protiv fašizma”, ističući da nepravda prema nevino stradalima još uvijek nije ispravljena.
Iako se procesuiranje komunističkih zločina do sada uvelike zanemarivalo, ovaj slučaj mogao bi postaviti temelje za daljnje istraživanje i pravdu za žrtve tog razdoblja.
