Nedavno je načelnik Dobretića u središnjoj Bosni Ivo Čakarić objavio post na Facebooku o tome kako je svojedobno imao ambicije fakultetsko obrazovanje nastaviti uz civilno-vojno obrazovanje u Republici Hrvatskoj, no iz tamošnjeg Ureda za obranu u Rijeci dobio je obavijest kako se ne može prijaviti ni postati dio Hrvatske vojske, piše Večernji list BiH.
“Ovih dana navršilo se 28 godina od formiranja Hrvatske vojske. Prije 10-ak godina želio sam sam poći tim putem, ali, nažalost, ili možda srećom, odbijen sam na samome početku zbog posjedovanja bosanskohercegovačkog državljanstva.
Načelnik “gleta” dvoranu
Još jedan apsurd države Hrvatske zahvaljujući kojem sam ja danas u svom rodnom kraju”, naveo je Čakarić, uz priloženo objašnjenje od prije deset godina.
U tome dokumentu navodi se kako, da bi netko mogao studirati i postati dio HV-a, ne smije imati drugo državljanstvo.
“Po vašoj prijavi na natječaj na civilno-vojno školovanje i stipendiranje studenata na preddiplomskim studijima u akademskoj godini 2009./2010, u uvidu u priloženu dokumentaciju – rodni list, utvrđeno je da, osim hrvatskog, imate i bosanskohercegovačko državljanstvo.
Budući da se u uvjetima natječaja izričito navodi da je potrebito imati isključivo hrvatsko državljanstvo, vaša prijava ne udovoljava postavljenim uvjetima iz natječaja”, stoji u odgovoru iz Ureda obrane u Rijeci na Trsatu.
No, takvo što nije pokolebalo Čakarića koji je kao izbjeglica živio dugi niz godina u Hrvatskoj. Upisao je i završio Građevinski fakultet u Rijeci, čak i u ovoj visokoškolskoj ustanovi dobio posao, no onda je promijenio odluku.
Zov rodnog kraja bio je jači. Postao je načelnik općine prije dvije i pol godine, a jučer smo ga kontaktirali glede objave na Facebooku. Načelnik, diplomirani inženjer, nije imao vremena za razgovor s nama jer je morao “gletati” sportsku dvoranu u školi za tamošnju djecu.
Njemu je dvojno državljanstvo ipak pomoglo da se vrati u Pougarje gdje danas ovaj najmlađi načelnik iznimno uspješno vodi općinu Dobretići. Da su slučajno takve “odredbe” o dvojnom državljanstvu vrijedile 20-ak godina ranije, onda nijedan od dragovoljaca iz Bosne i Hercegovine ne bi mogao braniti Republiku Hrvatsku pred nastupajućom agresijom JNA i srpskih snaga, zbog čega ovu odredbu brojni smatraju apsurdnim dovodeći u posve drukčiji položaj hrvatske državljane iz Bosne i Hercegovine.
Doslovno bi se tijekom Domovinskog rata svi oni koji su se borili u BiH ili pak zaustavljali tenkove u Pologu, pružali otpor u Ravnom te Uništima, zbog čega su pretrpjeli i velika razaranja, mogli smatrati dijelom hrvatskih snaga koje su branile ovaj narodni korpus s dviju strana granice. Iz toga razloga nerazumljive su odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Jedino razumijevanje za takvu odluku vlasti RH, iako to vjerojatno nije bio povod, mogu dati iznimno neorganizirane, smušene i podijeljene vlasti BiH koje ne znaju čak ni koje su dokumente potpisale i službeno prihvatile. Naime, pitanje dvojnog državljanstva između BiH i Hrvatske ponovno je problematizirano prošle godine prigodom dostavljanja odgovora na upitnik Europske komisije.
Iz Federacije BiH odgovorili su na jedan, a iz RS-a na posve drukčiji način.
Bez “dvojnog državljanstva”
Naime, na nekoliko mjesta institucije BiH odgovorile su da sporazum postoji, dok je u odgovoru na 496. pitanje u poglavlju o političkim kriterijima odgovoreno da BiH i Hrvatska nemaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu.
Da zbunjenost bude veća, u tom odgovoru tvrdi se i da svi državljani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo nemaju za to pravni temelj. Drugim riječima, tvrdi se da svi državljani BiH s hrvatskim državljanstvom taj status imaju ilegalno, odnosno protuzakonito. Pa, ipak, na dodatno pitanje iz Europske komisije objasnili su da sporazum između BiH i RH postoji te da je na snazi.
