Posebni interes Republike Hrvatske jest skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednakopravnom, suverenom i konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini, a što se, među ostalim, ostvaruje pružanjem potpore obrazovnim, znanstvenim, kulturnim, zdravstvenim, poljoprivrednim i sportskim projektima, kao i projektima od strateškog značaja.
Vlada Republike Hrvatske, koja kao strateški cilj svojeg vanjskopolitičkog djelovanja ima potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini u svim segmentima društvenoga života, uključujući i financijsku podršku projektima od interesa za hrvatski narod, s jednakom predanošću radi i na podršci onim projektnim aktivnostima koje su osobito važne u kontekstu duhovne, kulturne i kreativne dimenzije, ojačavajući povezanost i na tom polju, piše Večernji list BiH.
Jedan od takvih nedavno je dobio vrijednu financijsku podršku Vlade RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem koji je danas, u okviru boravka u BiH, posjetio i duhovne predstavnike hrvatskoga naroda u BiH.
Novi projekti
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas potpisali su, u nazočnosti premijera Plenkovića, ugovor u vrijednosti od 500 tisuća eura za prvu fazu radova na izgradnji Pastoralno-edukacijskog centra “Sv. Ivan XXIII.” u Čapljini.
Iz Vlade RH ranije su naglasili kako Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija kroz svoje obrazovne, socijalne, kulturne i humanitarne programe i projekte trajno doprinose poboljšanju kvalitete života i održivom ostanku Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poseban naglasak u svom djelovanju posvećuju radu s djecom i mladima, kojima se, uz duhovne, kulturne i obrazovne sadržaje, nudi i potpora kroz osnaživanje poduzetničkih potencijala, čime se doprinosi održivom ostanku, smanjenju i zaustavljanju trenda odlaska iz ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Projekt “Infrastrukturni projekti” uključuje izgradnju i obnovu pastoralnih centara koji će pružiti prostor za susrete, edukaciju, duhovne aktivnosti te stvaranje novih kreativnih i kulturnih sadržaja uz trajno njegovanje i očuvanje kulturno-povijesne i tradicijske baštine. U razdoblju od 2025. do 2028. godine planira se izgraditi Pastoralno-edukacijski centar “Sv. Ivan XXIII.” u Čapljini, gradu koji, uz domicilno stanovništvo, čine i stanovnici, prije svega Hrvati, koji su u proteklom Domovinskom ratu protjerani s prostora središnje Bosne i sjeverne Hercegovine.
Dan prije državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić potpisali su ugovor o sufinanciranju izgradnje Trga 106. brigade HVO-a u Orašju. Vlada Republike Hrvatske ranije je donijela odluku da je izgradnja Trga u Orašju od strateške važnosti i za to je izdvojila 500 tisuća eura.
Posebni interes Republike Hrvatske jest skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednakopravnom, suverenom i konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini, a što se, među ostalim, ostvaruje pružanjem potpore obrazovnim, znanstvenim, kulturnim, zdravstvenim, poljoprivrednim i sportskim projektima, kao i projektima od strateškog značaja.
Strateška podrška
Potpora je višeslojna, pa tako onaj strateški dio čine aktivnosti na podizanju kvalitete rada zdravstvenih i obrazovnih institucija, u potonjem slučaju nedavno je potpisan ugovor kojim je predviđeno izdvajanje deset milijuna eura iz hrvatskoga proračuna za 2025. godinu za Sveučilište u Mostar, a ta vrijedna podrška ima za cilj dugoročnu stabilizaciju funkcioniranja ove jedine javne visokoškolske ustanove koja nastavu izvodi na hrvatskom jeziku. Kontinuirana je i podrška SKB-u Mostar, Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, ali i velikom broju projekata od Posavine do Hercegovine koji izravno vode podizanju životnog standarda.
Nedavno se u okviru godišnjeg izvješća o provedbi strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske moglo čuti kako je Hrvatska za Hrvate koji žive izvan nje, odnosno za njihove projekte i potrebe, prošle godine utrošila gotovo 114 milijuna eura, što je za petinu više nego godinu prije. A ove godine očekuje se nastavak jačanja podrške, pri čemu ne treba zaboraviti kako je najavljeno jačanje proračuna namijenjenog potpori Hrvatima izvan BiH.
Naravno, tu je i aktivno zalaganje Republike Hrvatske, odnosno njezinih lokalnih samouprava i kada je riječ o prekograničnim projektima sufinanciranima sredstvima Europske unije, pri čemu su iskustvo i ugled koji Hrvatska ima u Uniji od osobitog značaja kada govorimo o prepoznavanju projektnih ideja koje su važne za ljude s obiju strana granice.
