34.9 C
Mostar
Ponedjeljak, 21 lipnja, 2021

Hrvatska se ističe po neslavnom rekordu: Više cijepljenih građana ima i Rumunjska

Smanjene isporuke, antivakserski fenomen, nepovjerenje zbog straha od nuspojava i obustava cijepljenja na razini brojnih država – razlozi su zbog kojih cijepljenje stanovništva ide sporije nego što se očekivalo. Danas poput naučne fantastike zvuči činjenica da je prije 50 godina u Jugoslaviji cijepljeno 18 milijuna ljudi u samo nekoliko tjedana, čime je epidemija velikih boginja efikasno prekinuta.

U Hrvatsku je dosad stiglo 617.516 doza cjepiva, a cijepljene su 500.233 osobe. Prvom dozom njih 381.164, a drugom dozom 117.283. Pfizerovom cjepivom cijepljeno je 323.807 osoba, 82.178 Moderniniom i 204.019 AstraZenecinom. Za 7.512 cijepljenja nije poznat status, što u HZJZ-u objašnjavaju redovnim 5-postotnim greškama u radu koje ne utječu na proces. Ukupno je u Hrvatskoj u tri i pol mjeseca cijepljeno tek nešto više od pola milijuna građana, od toga samo oko tri posto i drugom dozom. Starijih od 20 godina ima oko tri milijuna pa proizlazi da je cijepljeno oko 13 posto odrasle populacije.

Prema posljednjim podacima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), procjena je da najbolju cijepljenost za prvu dozu ima Mađarska s cijepljenih 35,9 posto. Slijede Malta (34,4), Španjolska (21,7) i Nizozemska (20,9%).

Njemačka je cijepila 19,1 posto, Austrija 20,3 posto, Slovenija 19,3 posto građana. Najlošija je Bugarska s osam posto. Za Hrvatsku u toj tablici stoji da je cijepila 14,2 posto građana. Tu negdje, ali ipak malo bolje stoje Rumunjska (14,6), Češka (15,8) i Grčka (16,2). Za kolektivni imunitet trebalo bi cijepiti bar 70 posto populacije, procjenjuju infektolozi, ali uz eventualni rast lakoće i brzine kojom se prenosi virus, taj se postotak može popeti i do 90 posto.

Najnovije: