Ugledni hrvatski jezikoslovac, onomastičar, dr. Domagoj Vidović, gostovao je prošloga petka u emisiji Hrvatskoga radija ”Kozmos i etos: Obzori svijeta, znanosti i društva” urednika i voditelja Marita Mihovila Letice.
Emisija je pronicljivo nazvana ”Bočni napadi na hrvatski jezik”, a već u uvodu Letica objašnjava i zašto: ”Hrvatska se javnost već naviknula na srpsko nijekanje samobitnosti hrvatskoga jezika i posezanje za hrvatskim govorima, primjerice bunjevačkim, i književnicima, ponajprije dubrovačkim. Mjerodavne hrvatske ustanove, u posljednje vrijeme, na te pojave reagiraju odlučno i jasno. Međutim, zbog usmjerenosti na srpska posezanja prolaze gotovo nezapaženo svojevrsni bočni napadi koji dolaze od naših istočnih susjeda, Bošnjaka i Crnogoraca. Svrnut ćemo pozornost na nijekanja hrvatskoga jezika i prisvajanja hrvatske baštine, time i kulture koje poduzimaju bošnjački i crnogorski jezikoslovci, povjesničari i drugi.”
Sjajni Vidović precizno i suštinski progovara o ugrozi hrvatskoga jezika i identiteta u BiH i Crnoj Gori, kroz sustavne političko-jezikoslovne i kvazipovjesničarske projekte razgradnje hrvatskoga jezika, tvorbe imaginarnih povijesnih tijekova, besramna tuđinska prisvajanja hrvatske kulturno-povijesne (napose spomeničke i epigrafske) baštine i njezino pripajanje u, prije svega srpski, u novije vrijeme i u bošnjački te crnogorski povijesno-kulturološki prostor.
Vezano za BiH, ovaj agilni jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, govori o Povelji Kulina-bana, Humačkoj ploči, stećcima, srednjovjekovnoj Bosni, današnjoj važnosti kroz povijest preživjelih toponima koji svjedoče zbiljska povijesna gibanja, osvrće se na stara hrvatska pisma (naglasno na arvaticu), književnost i pjesništvo kao svjedoke vremena, na sudbinski utjecaj i živuće posljedice turske okupacije ovih prostora, potom na bošnjačku narodnost, bošnjački jezik i, najvažnije, spornost i za Hrvate usudbenu opasnost koju nosi političko i jezično ”bosanstvo’
