Trideset godina nakon postizanja mirovnog sporazuma u Daytonu, koji je okončao krvavi rat, ali i udario temelje za multietničku Bosnu i Hercegovinu utemeljenu na ustavnom načelu jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, zemlja se nalazi pred brojnim izazovima koji se manifestiraju kroz potpuni izostanak zajedničke vizije budućnosti države, svakodnevne polarizme, političku netrpeljivost, ekonomsku neizvjesnost, kao i kronični izostanak povjerenja.
Politika srednjeg puta
Iako je jasno da se oko tema iz ratnog razdoblja teško može pronaći zajednički narativ koji bi bio prihvatljiv trima narodima, zabrinjavajuće je što, uz inicijalni napredak u poslijeratnom razdoblju, danas postoje značajni izazovi za ostvarenje ideje jednog koherentnog, ali multietničkog društva, piše Večernji list BiH.
Srpski separatizam, koji dugi niz godina dovodi u pitanje Bosnu i Hercegovinu kao državu, a sve pod krinkom tobožnje brige za daytonska načela, kao i bošnjački unitarizam, koji krši ključno načelo konstitutivnosti i koji bi gradio društvo na temelju brojki i politike “jedan čovjek – jedan glas”, dvije su krajnosti koje trgaju teško spojeno i krhko tkivo bh. društva.
Na međi dviju krajnosti stoji hrvatska politika srednjeg puta koja pokušava pomiriti posvađane koncepcije Banje Luke i Sarajeva te dati odgovor na pitanje može li BiH, kao država izrazitog multietničkog karaktera, biti u isto vrijeme funkcionalna, ali i s mehanizmima zaštite kolektivnog.
Odgovor je da može, ali samo na temelju poštivanja onoga što stoji u Aneksu 4 Daytonskog sporazuma, a koji je jasno definirao kako su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi. Konstitutivnost kao osnovno načelo uređenja BiH priznala je i Europska unija u svojem Strateškom kompasu.
Iz načela konstitutivnosti izviru i sva druga načela i zakonske odredbe u reprezentativnoj demokraciji, a sam Ustavni sud u svojoj je presudi u predmetu “Ljubić” uputio na potrebu legitimnog političkog predstavljanja naroda u institucijama koje su određene za tu namjenu.
Aneks 4 u svojoj je osnovi zamišljen kao uravnotežujući čimbenik koji će omogućiti funkcioniranje države na temelju međusobnog uvažavanja i priznavanja triju konstitutivnih naroda, neovisno o brojkama, a u srži svakog političkog odlučivanja jednog konsocijacijskog društva kao što je bosanskohercegovačko je konsenzus.
Važne teme
O svim ovim temama ovoga će tjedna biti govora na nekoliko značajnih događaja. U petak s početkom u 11 sati u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, u kampusu u Rodoču, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini bit će predstavljen zbornika radova “Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”.
Zbornik radova predstavit će akademik Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Mato Tadić, bivši sudac/predsjednik Ustavnog suda BiH, i doc. dr. sc. Ana-Mari Bošnjak, recenzentica. Predstavljanje će moderirati doc. dr. sc. Tina Laco.
Istodobno, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) Željana Zovko u srijedu u Bruxellesu organizira konferenciju na visokoj razini pod nazivom “30 godina nakon Daytona: Naučene lekcije – Preventivna diplomacija EU: Vježba (još ne) čini majstora)”.
Na spomenutom događaju bit će predstavljena i knjiga istoga naziva, odnosno zbirka eseja autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a, a koji se ubrajaju među najrelevantnije i najutjecajnije stručnjake o toj temi.
Iz Službe za medije Kluba zastupnika Europske pučke stranke navode kako je cilj konferencije i zbirke eseja potaknuti raspravu o ključnim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine, legitimnom političkom predstavljanju Hrvata, institucionalnoj jednakopravnosti te očuvanju ustavnog poretka koji jamči ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, ali i razmotriti naučene lekcije i pronaći put koji će Bosnu i Hercegovinu dovesti iz “daytonske” u “bruxellesku” fazu.
Obilježavanje potpisivanja Daytonskog sporazuma je, podsjećamo, neradni dan u Republici Srpskoj.
