U petak 7. studenoga 2025. svečano je obilježena 20. obljetnica Hrvatskog generalskog zbora. Svečanost je održana u prostorijama HGZ-a u Habdelićevoj ulici u Zagrebu uz nazočnost brojnih uzvanika, gostiju i članova HGZ-a. Sjednici su nazočili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić, predsjednik Odbora za ratne veterane, član Odbora za obranu i član Odbora za poljoprivredu u Hrvatskome saboru, ministar vanjskih i europskih poslova dr.sc. Gordan Grlić Radman, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik umirovljeni general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja savjetnik umirovljeni general-pukovnik Dragutin Repinc, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, savjetnik dr.sc. Josip Mihaljević, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH mr.sc. Zvonimir Frka Petešić, glavni inspektor obrane general-pukovnik Siniša Jurković, general-bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, župan Brodsko-posavske županije doktor Danijel Marušić, rektor Sveučilišta Libertas prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr.sc. Katarina Milković, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić, prodekanica za razvoj, suradnju, financije i EU fondove veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću doc.dr.sc. Vlatka Ružić, Mario Beko, pomoćnik za sustav kvalitete i odabir operacija iz EU fondova i Maja Mustač, pomoćnica za sustavne podrške i vidljivost EU fondova iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milena Lichtner, pročelnica Stručne službe Gradske skupštine u pratnji Suzane Havelke Noršić, pomoćnice pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, član HGZ-a, pričuvni general-bojnik Luka Bebić, bivši ministar privatizacije i unutarnjih poslova, član Upravnog odbora HGZ-a, pričuvni stožerni brigadir Ivan Penić, bivši ministar vanjskih poslova prof.dr.sc. Mate Granić, savjetnik predsjednika Vlade RH, bivši ministar obrane Damir Krstičević, savjetnik predsjednika Vlade RH, pričuvni general-pukovnik Mladen Markač, prof.dr.sc. dr.h.c. Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, dopredsjednici Zrinske garde Čakovec Josip Zorčec i Dražen Berkopić, vlč. Stjepan Zeba, župnik Župe Krasno, Zvonimir Ljubičić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Petrinje, Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite, Tomislav Vukoja, voditelj Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije, počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević, zamjenik predsjednika Milan Kovač ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Matice hrvatskih iseljenika i Bože Vukušić, voditelj Predstavništva PBV u RH, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i nacionalne sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ umirovljeni brigadni general Zdravko Jakop, voditeljica Odjela za programe udruga u Sektoru za branitelje, Milena Suknaić, predstojnik Ureda korporativne sigurnosti HEP-a umirovljeni general Miljenko Filipović, Goran Basarac, predsjednik Uprave RH Alan, Anton Kikaš i drugi gosti.
Nakon izvođenja himne i minute šutnje uvodni govor održao je predsjednik HGZ-a umirovljeni general Marinko Krešić. Govor u cijelosti donosimo u nastavku vijesti. Nakon njega prigodna su izlaganja održali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić i izaslanik predsjednika Republike general-pukovnik Tihomir Kundid.
Skupu se tada obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je pohvalio je brojne i konkretne aktivnosti cijeloga članstva HGZ-a te zahvalio na sustavnom dijalogu o svim važnim temama vezanim za sigurnosni i obrambeni sustav te Hrvatsku vojsku i općenito na njihovom doprinosu hrvatskom društvu.
Naglasci iz izlaganja Andreja Plenkovića
U nastavku prenosimo prikaz izlaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa stranice Vlade Republike Hrvatske:
“Osvrnuo se na aktivnosti države na jačanju hrvatskih obrambenih sposobnosti, istaknuvši izmijenjene globalne sigurnosne okolnosti koje imaju direktne posljedice i na našu sigurnost, ali i na naš način života, gospodarstvo, energetsku situaciju, socijalne tenzije. U tom je kontekstu podsjetio na NATO-ovu odluku sa summita u Haagu o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035. godine. Važnosti jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti osobito smo svjesni mi kao država koja je nastala u herojskom Domovinskom ratu, temelju naše suvremene povijesti i onoga što nas okuplja i veže te sintetizira vrijednosti hrvatske države u proteklih 35 godina, kazao je. Pritom je posebno zahvalio svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima te državnom vodstvu iz tog vremena, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, koji su u najkompliciranijim vremenima znali donositi mudre i dalekosežne odluke.
Prisjetivši se rasprave o obrani prije desetak godina na početku prvog mandata svoje vlade, premijer je kazao da su tada kroz razgovore shvatili da smo se možda i previše opustili prema potrebama Hrvatske vojske.
„Mi smo već od prve godine mandata nastojali, prvo, vratiti hrvatskog vojnika u fokus naših aktivnosti, u kontekstu njegovih materijalnih prava, njegovog položaja i poštovanja, pa do postupnog vraćanja Hrvatske vojske u one dijelove Hrvatske iz kojih je s godinama iščezla, a gdje je bila pulsirajući dio tih sredina i toga društva“, kazao je spomenuvši, primjerice, Varaždin, Požegu, Sinj i Pulu. Važna odluka koju su tada donijeli, istaknuo je, bilo je napuštanje istočne i sustavan prelazak na zapadnu vojnu tehnologiju kompatibilnu s NATO-om. Taj je proces zahtjevan i skup, naglasio je, i zahtijeva, prije svega, stručnu procjenu stvarnih potreba Glavnog stožera Hrvatske vojske. Uz političku volju Vlade i ukupan gospodarski rast omogućuje toliko povećana ulaganja, istaknuo je premijer i dodao da je hrvatska javnost mogla vidjeti što sve danas posjeduje Hrvatska vojska u veličanstvenom vojnom mimohodu održanom u Zagrebu uoči ovogodišnje proslave obljetnice Oluje – od Black Hawkova preko Leoparda do Rafalea. Istodobno, Vlada vodi računa i o hrvatskim braniteljima, naglasio je premijer Plenković.
I ovom je prigodom posebno zahvalio ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu na specifičnom i zahtjevnom poslu pronalaska nestalih u Domovinskom ratu dodajući da tragamo za još 1.740 osoba. „I ovi recentni pronalasci, među kojima je bio i Jean-Michel Nicolier, su važan signal i obiteljima i cijelom hrvatskom društvu koliko smo privrženi ostvarenju tog cilja“, poručio je. Naveo je da je izmijenjen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, kao i Zakon o nestalima i Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Do sada su izgrađena četiri veteranska centra, u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru, a sagradit će se još pet, u Krapini, Virovitici, Osijeku, Biogradu na Moru i Senju. Povrh toga, grade se i ustanove za trajni smještaj hrvatskih branitelja u Pakracu, Imotskom, Slunju, Slavonskom Brodu i Vukovaru. „Tako veliki institucionalni napor hrvatske države da stvori institucije koje brinu na specifičan i fokusiran način o zdravstvenim, socijalnim i rehabilitacijskim aspektima branitelja i njihovih obitelji je poruka oduženja hrvatske države onima koji su za nju dali najviše“, poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o hrvatskoj policiji, premijer je istaknuo kako ona u današnje vrijeme sigurnosnih ugroza posebno vodi računa o migracijskim kretanjima i čuvanju i hrvatske granice i vanjske granice Europske unije i Schengenske granice na jednoj od važnih migrantskih ruta. „Hrvatska policija igra ulogu koja je neprocjenjiva“, ustvrdio je i dodao da 6.500 hrvatskih policajaca čuva one dijelove granice, osobito s Bosnom i Hercegovinom, gdje nemamo prirodne granice i sprječava migracijski priljev. Uz to, istaknuo je, hrvatska policija radi i na svim drugim aspektima jačanja unutarnje sigurnosti te naveo da su u prošloj godini povećane plaće i u Hrvatskoj vojsci i policiji i obavještajnom sustavu. Posebno je u aktualnom kontekstu upozorio da hrvatski branitelji ne smiju dozvoliti da ponekada budu izmanipulirani u pogledu temeljnih vrijednosti zbog kojih je Hrvatska nastala.
„Hrvatska je nastala da bude demokratska, da bude slobodna, da u njoj pravo izražavanja svog stava, slobodu govora pa i njegovanje specifičnosti manjinskih prava, tradicija i kulture imaju svi naši građani. To je bio smisao i cilj suvremene, moderne hrvatske države čvrsto usidrene u jezgru Europske unije i NATO“, poručio je predsjednik Vlade.
Nakon toliko godina, dodao je, nastaju nekakve dileme kakvo je to hrvatsko društvo i na kojim vrijednostima vladavine prava i ustavnoga poretka vidimo naše društvo. Ne vidimo društvo tako da će netko doći i silom obustaviti aktivnosti neke manjinske zajednice, kazao je istaknuvši da se nije za to borilo u Domovinskom ratu. Zato se, naglasio je, trebamo snažno osloniti na iskustvo i mudrost članova Generalskog zbora. „Da pomognete hrvatskim institucijama u političkoj pedagogiji u hrvatskom društvu onoga što jesu naše vrijednosti, a da jasno identificiramo nešto što nisu naše vrijednosti“, kazao je poručivši kako nema boljeg i snažnijeg autoriteta od ljudi koji su se istaknuli u Domovinskom ratu.
Govoreći o svemu što se u tom kontekstu zbiva proteklih mjeseci premijer je istaknuo nevjerojatnu histeriju ljevice koja Vladu optužuje za povijesni revizionizam i ustaštvo, što nema uporišta niti u jednom potezu ili izjavi. Onda se, dodao je, u takvim okolnostima događaju incidenti poput onoga prije nekoliko dana u Splitu, koji je za svaku osudu. „Zato je i vaša uloga bitna da se pošalje poruka da je takvo ponašanje nedopustivo prema bilo kome, i prema manjinama i prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, jer sam siguran da bi i predsjednik Tuđman, da je danas živ, bio jako jasan i rezolutan oko osude takvih pojava“, rekao je premijer Plenković. Na kraju je, zahvalivši na pozivu, poručio da su vrata Vlade i svih resora uvijek otvorena svim članovima Hrvatskog generalskog zbora.“
Nakon uvodnih govora pristupilo se svečanosti prijama novih redovitih, podupirućih i počasnih članova HGZ-a. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a 2025. godine u redovito su članstvo primljeni admiral Robert Hranj, general-pukovnik Mladen Fuzul te brigadni generali Ante Gugić, Ivica Lučić, Nikola Škunca, Jadran Topić i Petar Zelenika, a u podupiruće članstvo prof.dr.sc. Zlatko Hrgović, brigadir Vlado Kovačević, Milan Rosan i glavni policijski savjetnik Ivan Vučković. Nakon potpisivanja prisege novi članovima je predsjednik HGZ-a Marinko Krešić uručio ispravu o primitku u članstvo, Kodeks HGZ-a i malu značku Udruge. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a u počasno je članstvo primljen prof.dr.sc. Mate Granić.
