Kafić kažnjen s 14.000 KM zbog pušenja: Inspekcija otkriva rupe u zakonu
Nakon početka primjene Zakona o zabrani i kontroli pušenja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na terenu su se pojavile različite prakse i tumačenja – od neravnomjernog nadzora, preko žalbi koje odlažu izvršenje, do zahtjeva da se nargila barovi izuzmu iz zabrana.
U razgovoru za emisiju “Novi dan” na N1 televiziji otvorena su ključna pitanja o učinkovitosti Zakona o zabrani pušenja – koliko je doista zaštitio nepušače, gdje se javljaju propusti te kako ih ispraviti kroz izmjene.
O tim temama su razgovarali Vedran Marčinko iz Federalnog ministarstva zdravstva i dr. Aida Ramić Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Sve je na inspekcijama
Vedran Marčinko ističe da poštivanje u velikoj mjeri ovisi o predanosti i kapacitetu inspekcija, te napominje da zakon provode federalna i županijske, a ne općinske ili gradske inspekcije – što je, kako kaže, propust u njegovom donošenju.
U kojoj županiji će se poštivati u tolikoj mjeri, ovisi o tome koliko su inspektori predani svom poslu, odnosno koliko često obilaze područje nadzora. S tim trebamo naglasiti da ovaj zakon kontroliraju federalna i županijske inspekcijske službe, a ne općinske ili gradske, što je bio jedan propust prilikom donošenja zakona. To su nam i inspekcije navele kao federalni propust — trebalo je stajati i Federalna uprava za inspekcijske poslove i županijske. Tako da je i broj inspektora mali, kazao je Marčinko.
Kao pozitivan primjer navodi Bosansko-podrinjsku županiju, posebno Goražde.
Najbolja primjena je, pohvalio bih, u Bosansko-podrinjskoj županiji – tu su inspektori odradili najbolji posao, konkretno u Goraždu. Najmanje primjene imamo dolje na jugu, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, istakao je Marčinko najavivši i pojačan nadzor federalne inspekcije u studenom i prosincu kako bi se poboljšala primjena zakona.
Žalbe odgađaju izvršenje i “vežu ruke“ inspekciji
Sugovornik pojašnjava da je jedna od najvećih operativnih prepreka mehanizam žalbe, koja do okončanja postupka odgađa izvršenje prekršajnog naloga. To ostavlja prostor za “zastoj” kontrole i ponovnu pojavu kršenja pravila u istim objektima.
Dakle, jedan inspektor uđe u objekt, evidentira i napiše prekršajni nalog. Ugostitelj uloži žalbu na taj prekršajni nalog i do rješavanja po žalbi inspektorima su ruke vezane – ne mogu nastaviti s izvršenjem.
A to može trajati ovisno o raspoloživosti kada će se riješiti po žalbi. Žale se dosta često. Raspon kazni je različit. Čuo sam da su inspektori napisali i 14.000 KM u centru Sarajeva, neću spominjati koji objekt, jednom ugostiteljskom objektu, istakao je.
Neravnomjerna kontrola
Marčinko dodaje i da postoje pritužbe ugostitelja zbog navodno neravnomjerne kontrole, kao i da su u praksi zabilježeni slučajevi “dojava“ koje kompromitiraju nadzor.
Ostali dobiju dojavu da je inspekcija došla kod njega, a onda, kada dođu gosti kod njega i kada on kaže da je zabranjeno pušenje, oni kažu: ‘Hajde, kod tebe je zabranjeno uvijek’, i pređu u drugi kafić. Kod ovih drugih nije, dodao je Marčinko.
Dodatnu dilemu stvara (ne)mogućnost inspektora da zatraže identifikacijske dokumente od gostiju radi izricanja kazni.
Kada dođemo i prijavimo se na recepciju hotela, traže nam osobnu iskaznicu, dokumente, skeniraju i još kopiraju. A u isto vrijeme inspektor kaže: ‘Ne smijem uzeti osobnu iskaznicu od gosta koji sjedi u ugostiteljskom objektu’ — kako bi ga kaznio. Kažu da mora biti u pratnji policije. Mislim, kada hoćemo da neki zakon zakompliciramo, onda ne možemo ništa; a kada se nešto treba primijeniti, onda možemo sve, pojasnio je Marčinko.
Amandmani otvorili prostor za diskriminaciju proizvoda
Doktorica Aida Ramić Čatak smatra da je izvorni tekst zakona bio kvalitetniji u zaštiti prostora bez duhanskog dima, ali da su amandmani unijeli konfuziju i omogućili različit tretman proizvoda.
Možda bi najobjektivnije bilo reći da smo dugoročno dobili, a kratkoročno parcijalna, odnosno djelomična rješenja koja već sada ukazuju da moramo raditi određene korekcije i izmjene – jer je svaki zakon živa materija… Dobili smo, rekla bih, diskriminaciju vrsta duhanskih proizvoda – na one koji se ne smiju koristiti u zatvorenom prostoru i one koji su ‘prošli’ s upotrebom, mislim na proizvode na zagrijavanje, naglasila je Ramić Čatak i dodala:
Očito da taj dugi put zakona od jednog do drugog doma parlamenta nije bio slučajan… Praksa zemalja EU… pokazuje da čim se ozbiljne institucije EU upozore na propuste koje takva zakonska rješenja nose, ljudi se počnu vraćati izvornim tekstovima — kakav smo i mi imali.
Hrvatska je u tom periodu rekla da u Hrvatskoj više ne mogu ni duhanski proizvodi na zagrijavanje… Danas im Hrvatska ne odgovara jer ide pravim putem… Od početka godine donesena je odluka da se ne vrši diskriminacija duhanskih proizvoda. Zabrana korištenja u zatvorenom javnom prostoru odnosi se i na proizvode na zagrijavanje.
Radna mjesta: gdje postoji apsolutna zabrana
Najviše nedoumica ima u vezi s radnim mjestima. Ramić Čatak kaže da definicija “zatvorenog javnog prostora“ obuhvaća i radno mjesto, što poslodavcima daje osnovu da zabrane konzumaciju.
To daje snagu odgovornom poslodavcu da se pozove na to da se, u svrhu zaštite zdravlja zaposlenika, radno mjesto može tretirati kao zatvoren javni prostor… Međutim, kako se radnim mjestima smatraju i zdravstvene i obrazovne ustanove, tu želim naglasiti: dileme nema — ni pod kojim uvjetima u takvim vrstama zatvorenih prostora ne bi smjelo da se koriste ovi proizvodi, istaknula je.
Istovremeno, amandmani su, kaže, ostavili prostor da poslodavci različito tumače pravila u drugim radnim sredinama.
Nažalost, ovaj amandman, na koji smo upozoravali, napravio je jednu vrstu ‘manipulacije’ — ostavlja se poslodavcu da odluči, navela je Ramić Čatak.
Lobi nargila barova i pitanje ventilacije
Marčinko upozorava na snažan lobi nargila barova i terminologiju koja nije usklađena sa zakonom, a koju općinske službe ipak prihvaćaju.
Lobiranja trenutno idu od strane nargila barova – ljudi koji se bave prodajom, uvozom nargila, držanjem ugostiteljskih objekata… Traži se da se nargila barovi izuzmu iz ovog zakona, da je tu dozvoljeno sve vrste, bez diskriminacije, kao da budu ‘izolirani’ prostori, kazao je Marčinko.
Kao branu masovnoj “prijelaznoj“ preregistraciji drugih objekata u nargila barove navodi postavljanje visokih standarda ventilacije.
Zato smo postavili jako visoke standarde što se tiče ventilacije, kako bismo smanjili interes ugostiteljskih objekata da postanu pušačke zone — mislim na one do 50 kvadrata po važećem zakonu, naveo je.
Zdravstveni aspekt: nema “manje štetnog“ duhana
Ramić Čatak podsjeća da je znanstvena evidencija o štetnosti duhana duga desetljećima i da se proizvodi na zagrijavanje ne smiju prikazivati kao sredstvo “smanjenja štete“.
Već su postojale indicije da nema duhanskog proizvoda, bez obzira na način upotrebe i tehnološki napredak, koji je bezopasan po zdravlje… Zajednički imenitelj je da su pogubni po zdravlje – jedni, drugi i treći… Ne možete govoriti o smanjenju štete ako konzumentu dajete isto sredstvo ovisnosti od kojeg bi trebao da se odvikne, navela je Ramić Čatak.
Upozorava i na marketinške taktike te pojavu novih nikotinskih proizvoda, posebno među mladima.
Jedino što za svoje zdravlje možemo uraditi jest prestati pušiti i konzumirati duhanske proizvode. Sve drugo je ‘šarena laža’… U međuvremenu se pojavila nova nevolja, posebno za zdravlje mladih: oralni nikotinski proizvodi… snus i nikotinske vrećice koje su svakodnevno u konzumaciji naše školske djece i mladih, stava je Ramić Čatak.
Prava nepušača i uloga zajednice
Ramić Čatak naglašava da je pravo na zdravlje ustavno pravo, te da je nužno organizirano djelovanje kako bi se zakon poboljšao i striktno provodio.
Preporučujem da se organiziraju i vrši pritisak na one koji trebaju napraviti korekcije ovog zakona… Matematika kaže da je mnogo veći broj nepušača i onih koji ne konzumiraju ova sredstva od onih koji konzumiraju, istaknula je.
Navodi i rezultate istraživanja u radnim sredinama koji ukazuju na izostanak sustavnog nadzora i prevencije.
Podaci pokazuju da poslodavci ne raspolažu adekvatnim podacima o zdravstvenom stanju svojih zaposlenika… u skoro 54% navode pušenje na radnom mjestu, a preko 15% konzumaciju alkohola… To nam je bio orijentir da počnemo seriju edukativnih radionica… U tom smjeru trebamo ići – edukacija i prevencija, a ne hvatanje za rupe u zakonu, stava je Ramić Čatak.
Izmjene zakona: što prije spustiti nadzor i ukinuti “suspenzivnu“ žalbu
Marčinko potvrđuje da su počeli razgovori s inspekcijama i izrada nacrta izmjena. Prioritet je proširenje nadležnosti i na općinske/gradske inspekcije, jačanje kapaciteta, te izmjena odredbe po kojoj žalba odgađa izvršenje.
Najvažnije je spustiti nadležnost i na općinske i gradske inspekcije, da i oni rade na primjeni i kontroli zakona… Zatim povećati kapacitiranost inspekcija. Također, da žalba ne odlaže izvršenje da promijenimo i taj dio. To su ključne stavke, mišljenja je Marčinko.
Govoreći šire, ističe važnost javnozdravstvenih politika i približavanja europskim standardima.
Broj zemalja koje traže jednaki tretman svih duhanskih proizvoda raste… Uvijek će se demokratski donositi odluka ‘što ću ja učiniti sa svojim zdravljem i tijelom’, ali naša poruka je: ne postoji duhanski proizvod kako god izgledao i kako god bio upakiran koji ne nosi katastrofalne posljedice po zdravlje, kratkoročno i dugoročno, kazao je Marčinko.
Na kraju, Marčinko zagovara normativne promjene i u zdravstvenom osiguranju kako bi se odgovorno ponašanje prema zdravlju i financijski stimuliralo.
Nemoguće je da isto izdvaja za zdravstvo čovjek koji ne puši i onaj koji puši, čovjek koji konzumira alkohol i onaj koji ne konzumira, te pretile osobe koje ne brinu o svom zdravlju i one koje brinu… Morat ćemo se okrenuti nekim sankcijama kroz izdvajanje za zdravstveno osiguranje… Dobra praksa – jednostavno, financijska stimulacija da ljudi budu odgovorni prema svom zdravlju, zaključio je Marčinko.
