BiH je na rubu otvaranja pristupnih pregovora s EU-om, ali pred njom stoje brojni izazovi povezani s političkom voljom, pravnim usklađivanjem i provedbom reformi, dok EU i dalje prati situaciju i postavlja jasne uvjete za nastavak europskog puta zemlje.
Današnji posjet visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednice Europske komisije Kaje Kallas dolazi u zanimljivom političkom trenutku u BiH. Skidanje američkih sankcija s vodstva Republike Srpske nakon njegova odustajanja od zakona koji podrivaju državne institucije signal je i najava svojevrsnog smirivanja političke krize, piše Večernji list BiH.
Koliko će to smirivanje imati utjecaja na europski put zemlje, ostaje za vidjeti, no, zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti jasno je kako pitanje BiH visoko kotira među prioritetnim aktivnostima europskih institucija. Tomu svjedoči i činjenica da je ovo drugi posjet K. Kallas u nešto više od pola godine, a dolazi neposredno nakon posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
– Iako se trenutačno stanje europskih integracija Bosne i Hercegovine obilježava kao faza napredovanja, mnogo je izazova na putu prema članstvu u Europskoj uniji, pa i samom otvaranju pristupnih pregovora kao novoj fazi tog europskog procesa.
BiH je 2023. godine dobila kandidacijski status za EU i uvjetno je odobreno otvaranje pristupnih pregovora koji bi trebali početi nakon ispunjavanja ključnih reformskih uvjeta. Zemlja je usvojila niz važnih zakona, uključujući one o zaštiti osobnih podataka i graničnoj kontroli, te je potpisala sporazume poput onog o Frontexu i Eurojustu.
Međutim, postoje zastoji i unutarnje političke nesuglasice koje blokiraju funkcioniranje državnih institucija vlasti, a time i ispunjavanje preostalih uvjeta, što izaziva ozbiljnu zabrinutost Europske komisije. Neusvajanje ključnih zakona o pravosuđu, poput onih o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, usporava proces.
Politička volja
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uporno ističe da zajednička politička volja za nastavak reformi i ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU, s gotovo sveobuhvatnim potporama za europski put, jamči napredak.
No, potrebni su konkretni iskoraci u provedbi reformi i imenovanju glavnog pregovarača za pristupne pregovore. EU je upozorio da BiH može izgubiti značajna sredstva ako ne usvoji potrebnu Reformsku agendu, a rokovi pritiska državi da ubrza reforme sve su bliži.
S druge strane, proces europskih integracija BiH gleda se i kao prilika za transformaciju zemlje s naglaskom na jačanje institucija, socijalnu koheziju, pravnu sigurnost i ekonomski razvoj.
Međutim, pitanja političke stabilnosti, usklađenosti zakonodavstva i provedbe reformi ostaju ključni čimbenici. Ukratko, BiH je na rubu otvaranja pristupnih pregovora s EU-om, ali pred njom stoje brojni izazovi povezani s političkom voljom, pravnim usklađivanjem i provedbom reformi, dok EU i dalje prati situaciju i postavlja jasne uvjete za nastavak europskog puta zemlje.
Određenu nadu u ubrzanje europskog puta donosi aktivnost Sjedinjenih Američkih Država koje na svoj način rade na deeskalaciji krize u BiH.
Dodatna sredstva
Da bi Bosna i Hercegovina osigurala dodatna sredstva iz Europske unije kroz Plan rasta za zapadni Balkan, ključni reformski koraci sadržani su u usvojenoj Reformskoj agendi.
Ova agenda detaljno definira mjere koje BiH mora provesti, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, poboljšanje poslovnog okruženja, ljudski kapital, temeljna prava i vladavinu prava.
Reformska agenda predviđa konkretne institucijske nadležnosti, rokove i indikatore napretka koje je potrebno ispuniti kako bi država pokazala spremnost za duboke reforme u skladu s europskim standardima.
BiH je 30. rujna ove godine dostavila konačnu verziju Reformske agende Europskoj komisiji, čime je ispunila ključni preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta EU-a vrijednog oko šest milijardi eura. Ukupna financijska podrška dostupna BiH iznosi do 976,6 milijuna eura, namijenjenih za investicije, otvaranje novih radnih mjesta i poticanje ekonomskog rasta.
To je jedan od rijetkih ohrabrujućih koraka na europskom putu u posljednje vrijeme. Među važnim reformski koracima koje BiH mora ispuniti su usklađivanje viznog režima s EU-om, rješavanje pitanja u vezi s Ustavnim sudom BiH i načinom odlučivanja u Vijeću za državnu pomoć.
Oporbe i političke nesuglasice, osobito oko nadležnosti i provedbe reformi, mogu dovesti do smanjenja sredstava, čak i do deset posto, ako se Reformska agenda ne finalizira i ne provede u dogovorenim rokovima…
