Dok je prosjek zemalja Europske unije 6,5 dana provedenih na bolovanju godišnje, u Federaciji Bosne i Hercegovine taj je broj višestruko veći, tj. u prosjeku 25 dana po zaposleniku.
Za otvaranje, produljenje i zatvaranje bolovanja potreban je fizički posjet liječniku. Zatim je sam zaposlenik ili netko njemu blizak dužan dostaviti papire poslodavcu, što bi se uskoro moglo promijeniti.
Inicijativa za uvođenje e-bolovanja
Naime, zastupnice Naroda i pravde u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, Ajla Milišić Pepić i Alma Beganović, s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja građana, poslodavaca i zdravstvenog sustava, podnijele su inicijativu za uvođenje elektroničkog bolovanja, tzv. e-bolovanja, izvještava Večernji list.
Uvođenjem e-bolovanja, zaposlenici više ne bi morali osobno nositi papirnate potvrde niti uzimati dodatne slobodne dane zbog administrativnih obveza vezanih uz bolovanje.
Kako bi novi sustav funkcionirao
Liječnici bi podatke o bolovanju unosili izravno u elektronički sustav, čime bi informacije istovremeno bile dostupne poslodavcima i nadležnim institucijama. U svojoj inicijativi spomenuti predstavnici ističu da je takav sustav već uspostavljen u brojnim europskim zemljama, među ostalima u Njemačkoj i Hrvatskoj. U spomenutim zemljama građani nemaju dodatnih administrativnih obveza nakon liječničkog pregleda.
Automatska evidencija i obavijesti
Naime, kako je navedeno u spomenutoj inicijativi, podaci o bolovanju automatski se evidentiraju u sustavu, a poslodavci ih primaju elektronički, bez potrebe za fizičkom dostavom dokumentacije.
U slučaju uvođenja e-bolovanja, osiguranici bi, po potrebi, mogli biti elektronički obaviješteni o produljenju ili prekidu bolovanja, ali ne bi bili odgovorni za prijenos dokumentacije.
Pogodnosti za osiguranike i zdravstveni sustav
Na ovaj način osigurane osobe kojima je potrebno bolovanje uštedjele bi vrijeme i novac, izbjegle gužve na šalterima i nepotrebne posjete zdravstvenim ustanovama, dok bi zdravstveni sustav bio rasterećen nepotrebne administracije i ponavljanja postupaka.
Inicijativa, koja je upućena Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, Federalnom ministarstvu zdravstva i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, prema tvrdnjama zastupnika, značila bi pravovremeno, točno i pouzdano informiranje poslodavaca o statusu bolovanja zaposlenika, što bi smanjilo mogućnosti zlouporaba koje danas proizlaze iz nepovezanih i neujednačenih evidencija.
Cilj inicijative i stav poslodavaca
Cilj inicijative je omogućiti korištenje bolovanja onima čije je zdravstveno opravdano, a istovremeno spriječiti korištenje bolovanja kao zamjene za slobodne dane iz drugih razloga.
Zastupnici navode da su za implementaciju potrebne samo dodatne prilagodbe i ažuriranja postojećih rješenja. Zdravstveni sustav u Federaciji već ima razvijene i povezane digitalne baze podataka.
Medicinski nalazi, snimke i postupci provedeni u zdravstvenim domovima, bolnicama i kliničkim centrima već su dostupni zdravstvenim ustanovama u stvarnom vremenu.
To ukazuje na to da tehničke pretpostavke za uvođenje e-bolovanja već postoje. Inače, Udruga poslodavaca u Federaciji već niz godina inzistira na reformi ovog područja s ciljem rasterećenja poslodavaca od neopravdanih troškova.
Smanjenje naknada na teret poslodavca
Također, poboljšanje poslovnog okruženja, usklađivanje propisa s propisima većine europskih i susjednih zemalja, zatim kontrola odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanje zlouporaba.
Između ostalog, traže smanjenje naknade za bolovanje koju isplaćuje poslodavac sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak plaćale nadležne ustanove zdravstvenog osiguranja.
