Hrvatski kandidati za Europski parlament podržavaju proširenje Europske unije, ali o pojedinim kriterijima imaju drugačije stavove.
Šest država zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija zemlje su koje se članstvu u Europskoj uniji nadaju već više od dva desetljeća. Danas se kao na nove kandidate gleda i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, a upravo bi te zemlje mogle dobiti ubrzani pristup, a razlog je – Rusija.
Hrvatski kandidati za Europski parlament podržavaju proširenje Europske unije, ali o pojedinim kriterijima imaju drugačije stavove.
Kandidati HDZ-a žele da Europska unija napravi korak naprijed prema proširenju. No, zemlje kandidatkinje ponajprije moraju ispuniti kriterije poput vladavine prava te provesti društvenu, pravnu i gospodarsku transformaciju kao što je to svojedobno učinila Hrvatska, poručuje Karlo Ressler, javlja HRT.
– Nema nikakve dileme da je u strateškom interesu ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije područje Europe koje je u hrvatskom susjedstvu gdje Hrvatska ima gospodarski prometni i sigurnosni interes da se zemlje koje su u našem neposrednom susjedstvu pridruže Europskoj uniji, kazao je Karlo Ressler (HDZ).
Nakon ulaska Hrvatske, politika proširenja doživjela je zastoj, no ruska agresija na Ukrajinu sada je ponovno potaknula interes za proširenje, kaže Tonino Picula iz SDP-a. I on se slaže da pravo prvenstva treba imati zemlja koja prva dokaže da je ispunila kriterije.
– Europska unija, to pokazuje praksa, ne može se proširivati na države koje nisu do kraja konsolidirale svoje demokratske sustave jer ne možemo prije svega jačati nedemokratske tendencije u Europskoj uniji. Danas imamo zemlje članice koje s obzirom na stanje vladavine prava u njima ne bi mogle biti ni kandidatkinje, izjavio je Tonino Picula (SDP, “DO i SIP”, HSS, Centar, Glas).
Srbija bi trebala isplatiti ratnu odštetu i riješiti pitanje nestalih kao preduvjet za ulazak u Europsku uniju, poručuje kandidat Domovinskog pokreta Stephen Bartulica. Smatra da bi se odluke o proširenju ubuduće trebale donositi jednoglasno.
– Naš je strateški interes svakako da Bosna i Hercegovina ima jasan put prema europskim integracijama. Što se tiče Ukrajine i ove druge zemlje mislim da je potpuno nerealno govoriti o njihovom članstvu. Mislim da se tu radi o desetljećima. Moj stav je svakako da Hrvatska treba inzistirati na pravu veta, istaknuo je Stephen Nikola Bartulica (DP).
Za razliku od Domovinskog pokreta, politička platforma Možemo! dala bi prednost ulasku Ukrajine ako bi to imalo širi geopolitički učinak. Smatraju da bi proširenje na Zapadni Balkan znatno olakšalo suradnju Hrvatske s navedenim zemljama.
– Mi jako podržavamo ulazak prvenstveno zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Mislimo da treba podržavati i Ukrajinu u Europsku uniji, na primjer, hipotetski, kada bi bili sigurni da bi ulazak Ukrajine u Europsku uniju zaustavio taj krvavi rat. Mislimo da bi bilo dobro da Ukrajina uđe, a što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, meni se čini da je tu važno dati podršku i naglasak onim proeuropskim snagama, kazao je Gordan Bosanac (Možemo!).
I ako nisu sve stranke suglasne u svim pitanjima vezanim za proširenje, u jednom jesu – Hrvatska ima najdužu kopnenu vanjsku granicu Europske unije, čak s tri države kandidatkinje. Stoga je interes naše zemlje za pomicanje te granice ponajprije – strateški.
