Parlament Federacije BiH nakon burnoga početka i prekidanja istupa zastupnika u Sarajevu nije uopće održao sjednicu zbog svađe oko odluke Europskoga suda za ljudska prava
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozdravio je presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji je odbacio žalbu Slavena Kovačevića da je kao predstavnik ‘ostalih’ diskriminiran u izbornom procesu u BiH, no ta odluka potaknula je blokadu rada parlamenta i međusobne optužbe probošnjačkih stranaka za izdaju.
Parlament Federacije BiH nakon burnoga početka i prekidanja istupa zastupnika u Sarajevu nije uopće održao sjednicu zbog svađe oko odluke Europskoga suda za ljudska prava. Nakon uvodnoga dijela, na sjednici se utvrdilo da ne postoji većina za usvajanje dnevnoga reda Zastupničkoga doma Parlamenta FBiH.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zahvalio se zastupici BiH pred ESLJP Moniki Mijić i ministru pravde Davoru Bunozi jer su ‘zaštitili interese BiH od grubog nasrtaja pokušaja transformiranja Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH’. Pritom je Čović ocijenio kako je nakana podnositelja apelacije bila uspostaviti koncept dominacije jednoga naroda nad drugima.
U prvome komentaru sam Kovačević, koji je savjetnik hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, rekao je kako se poništavanje odluke suda iz 2023. dogodilo uz pritisak politike optužujući za to članove vladajuće probošnjačke trojke. “Trojki se želim iskreno ‘zahvaliti’ na uloženom trudu u ovakav trenutni ishod”, rekao je Kovačević.
Oporbena stranka Demokratska fronta kojoj je na čelu Željko Komšić, kojemu je Kovačević savjetnik u državnom vrhu, je pak optužila ‘Zagreb, visokog predstavnika Christiana Schdmita i ‘trojku’ za rušenje Kovačevićevog zahtjeva u izgradnji građanske države za koju se zalaže najveći dio probošnjačkih stranaka. Komšića pak hrvatske stranke doživljavaju simbolom preglasavanja Hrvata jer je u četiri navrata izabran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima Bošnjaka. Iz najveće bošnjačke oporbene Stranke demokratske akcije presudu Kovačević eksplicitno su nazvali izdajom.
“Umjesto borbe za građansko uređenje Bosne i Hercegovine, za koje su se deklarativno zalagali, Trojka je građanima servirala novu izdaju”, priopćili su iz stranke kojoj je na čelu Bakir Izetbegović. Odgovorio je čelnik stranke Narod I Pravda Elmedin Konaković koji je pak optužio oporbene stranke da ne govore istinu. On je pojasnio da je Kovačević imao državljanstvo Hrvatske što znači da se izjašnjavao kao Hrvat zbog čega se Hrvatska uključila u postupak pred Velikim vijećem ESLJP-a. Istaknuo je da je apelacija za Kovačevića koji je i državljanin Hrvatske, i koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, podnesena u ime Ostalih s tvrdnjama da su mu ugrožena prava.
Odbacio je odgovornost trojke za propast ovog sudskog postupka. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je kako je ESLJP potvrdio da BiH ne ‘bošnjačka – muslimanska država koja je poražena je u Strasbourgu’. “Krah je doživio pokušaj da se na mala vrata izbriše srpski i hrvatski narod i stvori vještačka nacija zvana ‘Bosanci’. Nema toga u Daytonu, nema toga u realnosti”, istaknuo je on. Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović presudu Europskog suda nazvao je pobjedom ‘multietničke BiH’.
Veliko vijeće ESLJP-a, koje se sastoji od 17 sudaca, preinačilo je presudu iz 2023. kojom je malo vijeće tog suda utvrdilo da je Kovačević bio diskriminiran jer nije imao mogućnost birati članove Predsjedništva i Doma naroda s područja drugoga entiteta, te da su konstitutivni narodi privilegirani u odnosu na druge građane u izbornom procesu.
