Kao što se može zaključiti iz prosudbe o raširenosti imena koromač, komorač i morač kojima pučanstvo otočnih, priobalnih i primorskih područja Hrvatske naziva biljku Foeniculum vulgare, najrašireniji oblik je koromač, koji se i u pisanoj građi javlja prvi – polovicom 15. st. Oblik komorač ograničen je na zadarsko, šibensko i neznatnim dijelom na splitsko zaleđe te na sjeverozapadni dio neretvanske doline, dok je oblik morač ograničen na područja koja se pružaju jugoistočno i jugozapadno od jugoistočnog dijela Neretvanske doline. Kako je dosadašnja uporaba tih imena u nesuglasju s njihovom raširenošću u narodu i u zemlji, valja to uskladiti s raširenošću tih imena u zemlji. To znači da su koromač, komorač i morač hrvatska narodna mjesna imena za istu biljnu vrstu, a to je Foeniculum vulgare, no prednost valja dati najraširenijem obliku, a to je koromač, i to ime valja uvesti i u botaniku, i u književni jezik, i u hrvatski leksički korpus kao standardno ime, dok komorač i morač valja uzeti kao dijalektalna imena.
Karakteristike Komorač ili koromač (Foeniculum vulgare Mill.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, glatka, okrugla, šuplja, od osnove razgranata i visoka do 2 metra. Korijen je vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, višestruko perasto razdijeljeni i nose sitne, igličaste listiće tanke kao konac. Listovi su u dobro razvijenim rukavcima. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, skupljeni su u štitac na krajevima stabljika a rastu u pazušcima listova. Ocvijeće je dvostruko, čaška ima pet zubaca, vjenčić je građen od pet okruglastih, žutih latica. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je duguljasti kalavac koji se raspada na dva plodića duga 4-10 mm koji imaju 5 žućkastih rebara. Dozrijeva krajem ljeta. Svi dijelovi biljke ugodno su aromatičnog, osvježavajućeg mirisa.
Stanište Prirodno raste u zemljama južne Europe, na zapuštenim površinama. Uzgaja se svugdje kao začinska biljka i povrće, ili kao ljekovita i industrijska biljka. Razmnožava se sjemenom. Uzgoj Komorač sijemo na zaštićeno mjesto početkom ljeta i presađujemo na otvoreno mjesto mjesec dana poslije. Možemo ga sijati direktno na otvoreno, prema potrebi prorijeđujemo. Traži zemlju bogatu vlagom, ne voli previše sunca, u protivnom brzo ode u cvijet. Berbu gomolja vršimo ujesen prije jačih mrazeva, a listove sakupljamo prema potrebi no razborito kako bi biljka mogla i dalje normalno razvijati.
Medenje Dobra je medonosna biljka, pčele prilaze cvjetovima i sakupljaju nektar. Na površini od 1 ha prinosi mogu biti oko 200 kg meda.[1] Kalendar sjetve i sadnje Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu. Sijanje na zaštićeno Sijanje na otvoreno
Presađivanje Berba Siječanj I – – – – Veljača II – – – – Ožujak III – – – – Travanj IV – – – – Svibanj V – – – – Lipanj VI – – Srpanj VII – Kolovoz VIII – – – Rujan IX – – – Listopad X – – – Studeni XI – – – Prosinac XII – – – –
Izvor: Kalendar sjetve i sadnje Etimologija Latinski naziv roda Foeniculum potječe od umanjenice latinske riječi foenum (sijeno), zbog uskog lisnog vrha koji osušen izgleda kao sijeno. Ime vrste vulgaris znači uobičajen.[2] Na stranim jezicima nazivi su fennel (eng.), Fenchel (njem.), fenouil commun (fr.), finocchio (tal.), hinojo (špa.), navadni komarček (slo.), morač (sr.). Upotreba Koristi se zadebljali korijen i listovi u svježem stanju a plodovi obično sušeni. Koriste se najbolje sirovi u salatama i sličnim receptima, ili tek kratko termički obrađeni. Svi dijelovi komorača vrlo su aromatičnog i slatkastog okusa. Pokušajte i nedozrele plodiće staviti u usta kada su zadebljali i u punoj snazi.
Djeluju vrlo osvježavajuće. U fitoterapiji koriste se plodovi. Djeluje spazmolitički, korisni su kod nadutosti i otežane probave. 2 g plodova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji 10-15 min i procijedi. Pije se dva puta dnevno nakon obroka. Plodovi sadrže 2-6% eteričnog ulja, ono se dobiva destilacijom vodenom parom i vrlo je korisno u aromaterapiji. Sadrži 50-60& anetola.
Koristi se za iste tegobe kao i neobrađeni plodovi, a zbog aromatičnog mirisa i okusa odličan je dodatak pastama za zube i vodicama za osvježenje usta. Kalendar branja Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
