Jučer se navršilo 88 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve euharistije na brdu koje je postalo glasovito u cijelom svijetu. Podsjetimo, ideja za izgradnju križa došla je iz Vatikana. Naime, papa Pio XI. izrazio je želju da se u prigodi 1900. godišnjice smrti Kristove izgrade križevi na uzvisinama po čitavu svijetu.
Unatoč velikoj neimaštini, tu ideju prihvatio je tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan te su župljani 21. siječnja 1934. odlučili i započeli te za rekordna 52 dana na vrhu brda Šipovac (danas Križevac) iznad Međugorja izgradili zavjetni armirano-betonski križ visok 8,56 metara, a širok 3,5 m. Župljani Međugorja sav su materijal za gradnju armirano-betonskog križa (šljunak, cement, željezo…) danima morali nositi na leđima uz strmi hercegovački kamenjar do vrha Šipovca. Križ se gradio od 12. veljače do 10. ožujka 1934., piše medjugorje-info.com.
U sjecištu dvaju krakova križa “uzidane su svete moći” koje je župnik “dobio ad hoc iz Rima”. Križ je blagoslovljen u petak, 16. ožujka 1934., a župnik je zapisao kako se “vijest o podignuću spomenika proširila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka”. – Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, sv. krunicu te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo.
U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj – napisao je župnik u izvješću.
Vecernji.ba
