Smrtnost na hrvatskim cestama, iz godine u godinu, 60 posto je veća od prosjeka Europske unije
Tragična nesreća, u kojoj je jutros oko 8 sati, u Širokoj Rijeci, kod Vojnića, u Citroën Saxu, koji se nakon slijetanja s vlažne i skliske državne ceste D-216 bočno zabio u armirano betonski stup, poginula 29-godišnja učiteljica, vozeći se na posao, “školski” je ukazala na tri dominantna čimbenika pogibeljnosti našeg cestovnog prometa, zbog kojih je Hrvatska neprestano pri dnu sigurnosti EU-a (gore su jedino Bugarska i Rumunija) te je razmjerna smrtnost na našim cestama, iz godine u godinu, 60 posto veća od prosjeka Europske unije, piše Autoportal.hr.
Prvi razlog nesreće je, kako piše Autoportal, D-216 je iznimno opasna cesta. Osim što je uzdignuta, nema zaštitne ograde te uz to, na unutrašnjim i vanjskim padinama, ima nezaštićene armirano-betonske i drvene školski je primjer “crne dionice”, koja po kriterijima EuroRAP-a zaslužuje “nula zvjezdica” za sigurnost. Cesta bi trebala “vozačima opraštati pogreške”, a ova, ne da im ne oprašta, ona ih, doslovce masakrira. Pod hitno je potrebno postaviti zaštitnu ogradu te na kritičnim mjestima nahrapaviti asphalt i postaviti vibracijske trake. Dugoročno i radarske kamere za kontrolu brzine.
‘Lijesovi na kotačima’
Kako piše Autoportal, Citroen Saxo (1996. – 2003.) izvedenice je Peugeota 106 koji se proizvodio od 1991. do 2003., dakle konstruiran je krajem 1980-ih, što se po suvremenim sigurnosnim mjerilima može smatrati “prethistorijsko vrijeme”. Po EuroNCAP standardu za pasivnu i aktivnu sigurnost zaslužuje nula zvjezdica i takve aute, poput Renault Clija prve generacije, Fiat Punta prve generacije, Daewoo Matiza, Kia Pridea… često se nazivaju “lijesovi na kotačima”. Premda je bočni udar u armirano-betonski stup jedan od najgorih scenarija u cestovnom prometu, novi automobile iste (niže) klase, s pet EuroNCAP zvjezdica možda ne bi izletio s cesta, a ako bi i izletio i pri brzini koja je bila neprilagođena, a ne velika, udario u armirano-betonski stup, vozačica bi vjerojatno preživjela.
Treći razlog fatalne nesreće je odgovornost vozača, odnosno, u ovom slučaju vozačice. Brzinu nije prilagodila cesti, stanju ceste te karakteristikama svog vozila, kao što je primjerice kvaliteta guma ili ovjesa. Time je prekršen članak 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
