Procjenjuje se da 17,5 milijuna ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a jedan od glavnih čimbenika rizika su upravo povećane masnoće u krvi.
Glavno pitanje svih koji se barem nakratko susretnu s povišenim kolesterolom je upravo kako ga smanjiti. Uz pravilnu liječničku njegu, gotova svaka online ljekarna nudi velik izbor dodataka prehrani namijenjenih za održavanje normalne razine kolesterola.
Masnoće u krvi se mogu podijeliti na kolesterol i trigliceride.
Obje molekule su od životne važnosti za naš organizam i obavljaju mnoge vitalne funkcije, ali njihov suvišak može doprinijeti većoj vjerojatnosti srčanog ili moždanog udara.
Naime, višak masnoća taloži se u stijenkama krvnih žila te s vremenom nastaju aterosklerotski plakovi. Krvne žile se sužavaju, a dijelovi plaka se mogu otkinuti te uzrokovati kardiovaskularne događaje kao što su srčani ili moždani udar.
Kolesterol
Kolesterol je kompleksna molekula koja je ljudskom i životinjskom organizmu potrebna za mnoge procese. On je sastavni dio steroidnih hormona i stanične membrane te je nužan za sintezu mnogih hormona bez kojih naš organizam ne može funkcionirati.
Kolesterol možemo podijeliti na endogeni (unutarnji) i egzogeni (vanjski) kolesterol:
Endogeni kolesterol je kolesterol kojeg proizvodimo sami, točnije onaj kolesterol kojeg proizvodi naša jetra i on dnevno iznosi oko 1 grama. On se krvlju prenosi do svake stanice u kojoj se, ovisno o potrebama, prerađuje.
Egzogeni kolesterol je kolesterol kojeg unosimo hranom, uglavnom životinjskog podrijetla, te predstavlja manji dio našeg ukupnog kolesterola.
Još jedna podjela kolesterola koju često čujemo je na „ dobar” i „loš” kolesterol. Budući da masnoće nisu topljive u vodi, kolesterol se u krvi prenosi pomoću proteina. Dvije najvažnije vrste takvih proteina su LDL i HDL proteini, a često se vežu uz pojmove LDL kolesterol i HDL kolesterol:
LDL kolesterol je naziv za kolesterol niske gustoće ili „loš” kolesterol. On je zaslužan za prenošenje kolesterola iz jetre do stanica te je glavni čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja. Odlaže se u tkiva, a samim time i na stijenke krvnih žila.
HDL kolesterol nazivamo kolesterol visoke gustoće ili „dobar” kolesterol. On skladišti višak kolesterola u jetri te na taj način djeluje zaštitno na kardiovaskularni sustav.
HDL i LDL kolesterolFoto: Freepik
Trigliceridi
Trigliceridi su masnoće koje se sastoje od glicerola i masnih kiselina te za naš organizam predstavljaju zalihu energije. Unosimo ih hranom, a višak tijelo pohranjuje u masnim stanicama. Kada ih želi iskoristiti, organizam ih prvo mora razgraditi na glicerol i masne kiseline.
Tako razgrađeni trigliceridi iskorištavaju se u metabolizmu:
Glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari.
Masne kiseline razgrađuju se do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija.
Glavni uzrok povišenih triglicerida često zna biti pretjeran unos ugljikohidrata u svakodnevnoj prehrani. Višak ugljikohidrata u organizmu pohranjuje se u masnom tkivu koje je izvor upale i čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Koje su preporučene vrijednosti masnoća u krvi?
Preporučene vrijednosti masnoća u krvi prikazane su u tablici:
Ukupan kolesterol <5 mmol/L
LDL kolesterol <3 mmol/L
Trigliceridi < 1.7 mmol/L HDL kolesterol >1 mmol/L za muškarce>1.2 mmol/L za žene
Generalno povišene masnoće u krvi nazivamo hiperlipidemije ili dislipidemije, ali u krvi ne moraju biti povećane sve vrste masnoća istovremeno. Ako je povišen samo LDL kolesterol, govorimo o hiperkolesterolemiji (povišenoj koncentraciji kolesterola u organizmu), a kod povišenih triglicerida govorimo o hipertrigliceridemiji.
Kod osoba koje su već doživjele srčani ili moždani udar te imaju dodatne faktore rizika, referentne vrijednosti postaju još strože. Ovisno o tome koje su masnoće u krvi povišene, određuje se pristup liječenju.
Mnogo je različitih čimbenika rizika za nalaz povišenih masnoća u krvi te ih je potrebno uzeti u obzir kod prevencije i liječenja.
Mogući uzroci mogu biti:
genetska predispozicija,
prehrana bogata zasićenim masnoćama i ugljikohidratima,
pretilost,
uzimanje nekih lijekova, alkohola,
trudnoća, kao i određene bolesti kao na primjer: šećerna bolest tipa 2, bolesti štitnjače ili neke autoimune bolesti.
Prevencija i samoliječenje hiperlipidemija
Dobre su vijesti da na mnoge čimbenike rizika koji doprinose povišenom kolesterolu i povišenoj razini triglicerida možete sami utjecati.
Preporuka je:
gubitak suvišnih kilograma,
prestanak pušenja,
umjerena konzumacija alkohola,
redovita fizičku aktivnost od barem 30 minuta dnevno i
izbalansirana prehrana.
Ove preporuke se smatraju nužnima kako u prevenciji tako i u (samo)liječenju. U konačnici, potrebno bi bilo razmotriti trajnu promjenu životnih navika koje povoljno utječu na zdravlje i koje osoba može i želi izvršavati.
Posebno je važno korigirati prehrambene navike. Poželjno je uzimati što više voća i povrća, vlaknaste hrane, ribe i peradi te hranu kuhati, pripremati na roštilju ili u posuđu koje ne zahtijeva primjenu puno masnoće.
Nasuprot tome, valja izbjegavati masnu, prženu i pohanu hranu, punomasne mliječne proizvode, više od četiri jaja tjedno, proizvode od bijelog brašna, kolače, komercijalno proizvedene kekse i slatkiše itd.
Crvena riža
Kod osoba koje imaju povišen kolesterol (hiperkolesterolemiju), uz promjenu životnog stila i prehrambenih navika, možemo preporučiti i dodatke prehrani koji sadrže crvenu rižu. Crvena riža nastaje fermentacijom obične riže pomoću gljivica Monascus purpureus.
Mnoge studije su dokazale kako crvena riža povoljno utječe na smanjenje ukupnog kolesterola, kao i „lošeg” LDL-kolesterola. Crvena riža sadrži mnoge aktivne sastojke, među kojima je najznačajniji monakolin K koji blokira sintezu kolesterola u jetri.
Preporučena dnevna doza iznosi 10 mg monakolina K i potrebno ga je uzimati navečer s obzirom na to da jetra proizvodi najviše kolesterola kasno poslijepodne i noću. Dobro je napomenuti kako je monakolin K identičan lovastatinu, lijeku koji se propisuje na liječnički recept osobama koje imaju povišen kolesterol.
Zbog toga je potrebna konzultacija s liječnikom ili ljekarnikom prije početka korištenja preparata s ekstraktom crvene riže koji će upozoriti na moguće nuspojave (bol u mišićima, povećanje jetrenih enzima itd.) i pratiti ukupno zdravstveno stanje.
Omega-3 masne kiseline
Dugi niz godina, kod povišenih vrijednosti triglicerida, preporuka je korištenje dodataka prehrani s omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline su dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline koje se ne sintetiziraju u ljudskom organizmu te ih je potrebno dodatno unositi hranom i dodacima prehrani.
Kolesterol i omega
Kod povišenih vrijednosti triglicerida, preporučeni dnevni unos omega-3 masnih kiselina iznosi 3 grama.
Važno je napomenuti kako još uvijek nema jakih znanstvenih dokaza o njihovom učinku na trigliceride, međutim u praksi je njihova upotreba česta.
Posljednjim istraživanjima dokazano je da se smanjenjem ukupnog kolesterola za 10%, rizik od srčanih bolesti smanjuje za 50% tijekom idućih 5 godina života. Zbog toga je vrlo važno pridržavati se zdravih životnih navika i savjeta liječnika ili ljekarnika kod povišenih vrijednosti kolesterola.
