Max Primorac objavio je 8. srpnja novu političku analizu za američki think tank Heritage Foundation, pozivajući administraciju Donalda Trumpa na radikalnu promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Pod naslovom “Bosnia and Herzegovina: Ending a Nation-Building Failure” (Bosna i Hercegovina: Kraj neuspjeha izgradnje nacije), Primorac predlaže mjere ukidanja Ureda visokog predstavnika (OHR), eliminaciju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, preustroj države u tri etničke jedinice i potpunu marginalizaciju ideje o građanskoj BiH.
U samom uvodu Primorac navodi da je “projekt izgradnje države” u BiH propao, unatoč milijardama dolara američke i europske pomoći od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Glavni krivac, prema njemu, jeste OHR, koji opisuje kao “imperijalnog namesnika” s “gotovo totalitarnim ovlastima”. On poziva američku administraciju da u Sarajevu sazove sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i jednostrano povuče podršku tzv. bonskim ovlastima, čime bi OHR izgubio legalni osnov za daljnje djelovanje.
Primorac negira koncept građanske države, tvrdeći da “fikcionalni bosanski identitet” služi za favoriziranje Bošnjaka nad Hrvatima i Srbima. Smatra da pokušaji da se BiH pretvori u centraliziranu državu “na osnovu građanskog principa ‘jedan čovjek, jedan glas'” predstavljaju prijetnju suverenim pravima Hrvata i Srba, te poziva SAD da prestanu financirati organizacije koje promoviraju takve reforme.
Posebnu pažnju posvećuje Ustavnom sudu BiH, u kojem, kako navodi, “tri strana suca koje bira Europski sud za ljudska prava odlučuju ključne političke sporove”.
Suci sistematski podržavaju centralističku, probošnjačku agendu i poziva da im se što prije ukine financiranje kako bi se otvorio put za njihovo uklanjanje iz pravnog sistema.
Primorac predlaže potpunu ustavnu reorganizaciju BiH – uspostavljanje tri federalne jedinice, po uzoru na Švicarsku ili Belgiju – za Bošnjake, Hrvate i Srbe. Time bi se, kako tvrdi, osigurala politička stabilnost, smanjila birokratija i otvorila vrata ekonomskom razvoju. On ovu reformu vidi kao način da se, navodno, marginalizuju radikalni elementi u sve tri zajednice i osigura dugoročni mir.
Jedan od ključnih zahtjeva koje Primorac ističe jeste “obnova glasačkih prava Hrvata”, koje smatra ugroženim zbog “bošnjačkog preglasavanja”.
Primorac ističe da je broj Hrvata u BiH opao za 62 posto od 1991. godine, te da SAD trebaju izvršiti diplomatski pritisak na bošnjačke lidere kako bi se izmijenio Izborni zakon u skladu s presudama domaćih i europskih sudova.
U izvješću se oštro kritikuje i djelovanje američke og veleposlanstva u Sarajevu, posebno veleposlanika koji je, “nametnuo zakon o plinu bez suglasnosti Hrvata”, centralizujući energetsku infrastrukturu u korist BH-Gasa, čime su, kako kaže, onemogućeni projekti u hrvatski većinski naseljenim krajevima.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović također se spominje kao kritičar američke politike, optužujući Washington da “sistematski razgrađuje BiH kao državu”.
Iran, islamizam i Zapad
Jedan od centralnih narativa Primorčeve analize jeste strah od radikalizacije Bošnjaka i njihovih veza s Iranom, Muslimanskom braćom i bivšim mudžahedinima.
“Rat u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih vidio je dolazak islamskih džihadista koji su, svježe stigli s rata u Afganistanu protiv Sovjeta, pomagali muslimanske snage – uključujući i one povezane s planiranjem napada 11. rujna, poput Khalida Sheikha Mohammeda. Mnogi strani mudžahedini ostali su u zemlji. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) uspostavila je dugoročne veze s bošnjačkim liderima, posebno onima u obavještajnim službama. Trideset godina kasnije, te veze i dalje postoje, budući da su muslimanski lideri u BiH obnovili ratne veze s Iranom i Muslimanskom braćom, dok je istovremeno došlo do radikalizacije kroz godine stranog financiranja radikalnih imama”, navodi Primorac.
Spominje i nedavnu posjetu iranskog vojnog atašea ministru obrane u Sarajevu, te otkazivanje Konferencije europskih rabina, kao navodne dokaze o radikalnim skretanjima bošnjačkog političkog vrha.
“Posjeta visokog iranskog obrambenog dužnosnika BiH u Svibnju 2025. godine, tijekom koje se sastao s bošnjačkim ministrom obrane, izazvala je oštru osudu Trumpove administracije. Radikalizacija bošnjačkih vlasti u BiH dostigla je vrhunac prošlog mjeseca kada su otkazali redovni dvogodišnji sastanak Konferencije europskih rabina u Sarajevu, nazivajući njihovo okupljanje ‘moralno uvredljivim’, jer će „biti poslana podrška okupatoru [Izraelu]… koji čini genocid nad nevinim stanovništvom Gaze”, ističe Primorac.
Traženje novog veleposlanika
U tom kontekstu, BiH se opisuje kao prostor gdje “islamistički utjecaji i autoritarni režimi poput Kine i Rusije jačaju zbog slabosti zapadnog angažmana”. Zato, zaključuje Primorac, SAD imaju strateški interes da usmjere BiH ka “konfederalnoj” strukturi u kojoj će se moći širiti američki energetski utjecaj i osigurati stabilnost u regiji.
Primorac apelira na Trumpovu administraciju i novi saziv Kongresa da odmah prekinu financiranje OHR-a i politike izgradnje države u BiH. Poziva na postavljanje političkog veleposlanika u Sarajevo umjesto karijernih diplomata, potpunu reviziju kadrova u veleposlanstvu, te prestanak podrške nevladinim organizacijama koje promiču građanski model BiH.
U suštini, Primorac predlaže politički reset koji odgovara interesima Zagreba i Banje Luke, dok Bošnjake prikazuje kao prepreku stabilnosti i integraciji u zapadne tokove.
