U nedjelju 19. siječnja navršava se pola stoljeća od blagoslova župne crkve sv. Jakova u Međugorju.
Nakon utemeljenja župe 1892., prva župna crkva, za ono vrijeme velika i lijepa, bila je dovršena 1897. godine.
Zbog trusnoga tla na kojem je bila sagrađena, njezini su zidovi ubrzo počeli pucati, a cijelo zdanje tonuti, pa se odmah nakon I. Svjetskog rata počelo misliti na gradnju nove crkve, na kojoj su radovi trajali od 1934. do 19. siječnja 1969., kada je i blagoslovljena, piše Hercegovački portal.
STARA CRKVA- temelji stare crkve koja je izgrađena 1897 a srušena 1978.god. *Biskup je 1935 god. dao dozvolu za gradnju nove župne crkve, nakon dugog niza godina pregovaranja i dogovaranja. Radovi na iskopima temelja počeli su u lipnju 1935.god. Nacrt za veličanstvenu međugorsku crkvu koju je sam nazvao „bazilikom“ besplatno je napravio poznati zagrebački arhitekt Stjepan Podhorsky. On je radio na obnovi i izgradnji više sakralnih objekata u Hercegovini, među kojima je veličanstvena bazilika u Tomislavgradu i katolička crkva u Subotici- Vojvodina.
Međugorska crkva ima tri lađe. Prednji dio je bio predviđen sa dva tornja u klesanom kamenu.“Nacrt je uzet prema starim hrvatskim bazilikama u modernom ruhu,u jednostavnijem ali ipak strogo crkvenom stilu.“ Iako se jako puno polemiziralo oko dimenzija koje su predložene i oko potrebe dvaju zvonika.
NOVA CRKVA – Izgradnja nove župne crkve počela je 1935. godine. Do početka II. Svjetskog rata izgradilo se 2,5 m visine zidova i nakon toga radovi na izgradnji crkve su stali do 60-tih godina. 1966.g. nastavilo se s radovima na crkvi i radovi su završeni 1969.g. Crkva je blagoslovljena 19. siječnja 1969.g. Unutarnje uređenje crkve dovršeno je 1980.g.
Nakon početka ukazanja zahvati koji su rađeni na crkvi su: probijanje bočnih vrata, vitraji, nova crkvena zvona i orgulje.
Za Veliku Gospu 1987. postavljeni su vitražni prozori na crkvi po nacrtu umjetnika Branimira Dorotića iz Samobora. Realizaciju je izvršila čuvena talijanska firma Domus Dei iz Rima. Na 28 ploha prozorskih površina veličine oko 64 m2 živopisno je oslikao biblijske i suvremene motive. Na desnoj strani vitraji prikazuju događaje iz Gospinog života a na lijevoj strani vitraji prikazuju najvažnije Gospine poruke u Međugorju.
Novi je Križni put, rad talijanskog umjetnika Carmela Puzzola postavljen u crkvi na Veliki petak, 13. travnja 1990.g.
U lipnju 1988. probijena su na sporednim crkvenim lađama još četvora vrata pored postojećih trojih vrata na pročelju crkve.
Crkva sv. Jakova danas je žarište i središte sakramentalnog i molitvenog života ne samo međugorskih župljana već i hodočasnika iz cijeloga svijeta.
/HMS/
