Prije par dana po društvenim mrežama dijelilo se nešto što je trebalo biti kao vic. I tako je netko tko misli da ima smisla za humor napisao: Zašto u Mostaru nema korona virusa?, I odmah na to odgovorio: Ne zna na koju će stranu.
Nažalost, sada kada je virus tu vidi se koliko to nema veze sa šalom niti je smiješno ikome tko je normalan. Pored svih nedaća tu su i društvene mreže koje su omogućile svakome da izađe u javnost. Citirat ću našu kolumnisticu Danielu Škegro koja je napisala:” Svemogući Kriste budi nam u pomoći, zaštiti nas od svakog zla, pa i ovog koje sobom nose društvene mreže”. Pametnom dosta…
I tako je u naš grad stigao virus koji nas je paralizirao. Virus ne bira stranu, vjeru ni naciju. On je zajednički neprijatelj sviju nas i pokazao je da smo svi mi samo ljudi od krvi i mesa. Sada kada je najteže uvidjeli smo da nam nitko ne može brže pomoći nego naš susjed. Situacija s bolnicama i s liječničkim osobljem dokaz je tome, mada to shvaćamo u teškim trenucima za sve nas. Stoga možemo zaključiti da ima nade za nas. Mostar je grad ugodan za življenje, sa svim svojim vrlinama i manama. Mostar je naš i volimo Mostar makar vaki.
Ovo nije nikakva oda bratstvu i jedinstvu. To nas je već jednom sve skupa puno koštalo. Mi živimo jedni pored drugih i moramo se poštovati i uvažavati. Bog je jedan, i neka svatko na svoj način moli uzvišenog da ovo što prije završi i da iz svega izađemo puno mudriji i pametniji. I kada sve ovo bude jučer prije nego što na društvenim mrežama opet počnemo s ratnom retorikom, sjetimo se ovih dana kada smo skupa ratovali protiv virusa.
Mostar se u ovoj pandemiji izdigao iznad podjela i pokazao da ima nade za nas. I na kraju još jednom da ponovimo gradivo: Ostanite u svojim domovima i tako pomozite svim našim herojima koji su zbog nas na prvoj crti obrane prema nevidljivom neprijatelju.
