Na današnji dan, 19. siječnja 1970. godine, preminuo je bh. književnik Hamza Humo. Bio je urednik sarajevskoga Gajreta i Zabavnika, a nakon II. svjetskog rata direktor Umjetničke galerije u Sarajevu i profesionalni književnik.
Hamza Humo je rođen je 30. prosinca 1895. u Mostaru gdje je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata, biva uhapšen a zatim interniran u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku.
Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u Beču. Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studij povijesti umjetnosti u Zagreb, potom u Beč i na koncu u Beograd.
U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima Antunom Brankom Šimićem, Ulderikom Donadinijem i zemljakom Nikom Milićevićem i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom.
Napušta ekspresionizam
Pod utjecajem ekspresionizma tiskao prvu zbirku pjesama Nutarnji život (1919). U zbirci Grad rima i ritmova (1924) i u knjizi lirskih proza Sa ploča istočnih (1925) napustio je ekspresionističku poetiku i vratio se izravnom iskustvu i zavičajnim temama.
Za razliku od Bašagića i Đikića, koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce sevdalinke i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom Sa ploča istočnih ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima.
U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje bošnjačkog svijeta u rodnome hercegovačkom okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove u svoje pripovijetke: Pod žrvnjem vremena (1928), Pripovijetke (1932), Ljubav na periferiji (1936), Hadžijin mač (1955) i dr. te u romane Grozdanin kikot (1927), Zgrada na ruševinama (1939) i Adam Čabrić (1947). Izdvaja se lirski roman Grozdanin kikot, poema o starosjedilačkom čovjeku uronjenu u hercegovački krajolik i prožetu njegovom ljepotom.
Rat provodi u Cimu
Drugi svjetski rat Humo provodi u mostarskom naselju Cim. Od 1945. godine uređuje bošnjački list Novo doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.
Za svoje raznorodno i opsežno kniževno djelo Humo je, pored drugih priznanja, dobio i dvije visoke nagrade u bivšoj državi: Nagradu Srpske akademije nauka u Beogradu i Dvadesetsedmojulsku nagradu SR BiH, koja mu je dodijeljena za životno djelo. Preminuo je u Sarajevu 19. siječnja 1970. godine.
