Danas, na zadnji dan došašća, veselimo se Badnjaku (Badnjem danu, Badnjici) te Badnjoj večeri, koja prethodi Božiću, nama kršćanima najradosnijem blagdanu.
…
Naziv Badnjak dolazi iz praslavenskog jezika i korijena glagola bdjeti ili buditi, sa značenjem bdjenja uoči velikog blagdana. Badnjak i bdjenje povezani su uz post i nemrs i završavaju svečanom ponoćnom misom – polnoćkom.
Badnjak ujedno označava panj ili kladu koja se tradicionalno unosila u kuću i palila na ognjištu noć uoči Božića, polijevala se vinom i posipala hranom te potom tinjala tijekom božićnih blagdana. Uz donošenje panja badnjaka običaj je bio u kuću unositi i slamu. U hrvatskoj tradiciji poznata je i druga vrsta badnjaka u obliku grane koja se ukrašava i stavlja na ulazna vrata. Također, na Badnjak se uobičavalo postavljanje jaslica, ukrašavanje kuće i božičnog drvca te su pjevane božićne pjesme kao znak radosti i navještaja onoga što slijedi nakon Badnje večeri – rođenje Isusa Krista u božićnoj noći.
Radost Badnjeg dana i Božića podijelimo s našim obiteljima, susjedima, rodbinom, prijateljima, bolesnima i potrebitima, znancima i neznancima; sa svima onima koje ćemo susresti ovih blagdanskih božićnih dana. Kličimo radosna srca, veselimo se, jer rodio nam se Spasitelj i Otkupitelj!!
Čestit Badnji dan i na dobro Vam došao Božić i Isusovo porođenje!!
Crkva se danas spominje i prvih ljudi Adama i Eve, pa svim našim Adamima i Evama čestitamo imendan.
Izvor: Zupajastrebarsko.hr
Foto: Ante Boras
/Misija FRAMOST/
