Aktivnosti na gradilištima na sjevernom dijelu koridora Vc koji prolazi kroz Federaciju BiH u punom su zamahu, a strateški cilj JP Autoceste Federacije BiH je da radovi budu završeni do kraja 2026. godine. Ovo je poduzeće na društvenim mrežama objavilo videosnimku koja upućuje na ubrzanu dinamiku radova, a u fokusu objave jedna je od prilično zahtjevnih poddionica.
Zahtjevan teren
Hamza Imamović, šef projekta na poddionici Vranduk – Ponirak, ističe kako je ovo dio dionice Poprikuše – Zenica, dodavši kako se ova poddionica smatra najzahtjevnijom u smislu terena te složene geološke sredine. Poddionica je duga 5,1 kilometar te je zbog lakše organizacije podijeljena na sedam sektora otvorene trase i obuhvaća 9 objekata – dva mosta, pet vijadukata, jedan tunel te jedan cut-cover.
U dosadašnjim tijeku završena je većina građevinskih radova na većini objekata i sektora. Na sektoru 1 trenutačno se radi na građenju zaštitnih kosina i potpornih objekata, na sektorima 2, 4 i 5 rade se drenažni sustavi, dok se na dvama mostovima, dvama vijaduktima i jednom tunelu izvode završni radovi, a cilj je polaganje prvog asfalta početkom studenoga. Asfalt će, dodao je, obuhvaćati sektore od 1 do 5, kao i pet navedenih objekata.
Na vijaduktu broj 1, koji je lociran iznad magistralne ceste M-17, vrše se radovi na montiranju oplate, rasponske konstrukcije te se planira idućeg tjedna betoniranje rasponske konstrukcije. Na vijaduktu broj 2 završni radovi teku na stupnim mjestima te se uskoro planira izgradnja rasponske konstrukcije, na cut-cover vrši se ugradnja šipova, dok na vijaduktu 3 počinju radovi na stupnim mjestima.
Nekoliko poddionica
Na sektorima 6 i 7 završavaju se aktivnosti na kosinama i potpornim konstrukcijama te se sada očekuje gradnja nasipa, što je najkompliciraniji dio posla. Razlog je činjenica da se sektor 7 nalazi na vrlo strmom i teškom terenu. Unatoč svim ovim izazovima, projektni tim i svi ostali sudionici su, poručio je, maksimalno angažirani u cilju ispunjenja cilja, a to je završetak radova do kraja prve polovine 2026. godine i puštanje ove poddionice u promet. Kako je ranije iz Autoceste Federacije BiH potvrđeno, na dijelu od Doboja do Zenice trenutačno je aktivno šest gradilišta (Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca) za novih 50 kilometara autoceste na koridoru Vc. Prva podionica koja bi trebala biti gotova i puštena u promet je Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km) i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje (10 km). Jedan od najznačajnijih objekata koji se završava na ovom dijelu je tunel Golubinja. Pozicioniran je na potezu između Zenice i Žepča i s dužinom od 3,6 kilometara trenutačno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. Njegovom izgradnjom znatno će biti skraćen put od Sarajeva k sjeveru BiH jer će biti izbjegnut obilazak brda, odnosno vožnja kanjonom rijeke Bosne. Što se tiče sjevernog dijela koridora, strateški plan JP Autoceste FBiH je da do kraja 2026. godine sve ove spomenute dionice budu završene i puštene u promet, a u smislu financiranja pojedinih poddionica Vlada Federacije BiH nedavno je prihvatila grant namijenjen za financiranje u iznosu do 79,072.600 eura koji će se koristiti za financiranje izgradnje nove dionice autoceste od 35 km na koridoru Vc na sjeveru Bosne i Hercegovine, a koja obuhvaća dio projekta Medakovo – Ozimica.
Sjeverni dio koridora, podsjećamo, naslanja se na već izgrađene poddionice od Ivan planine pa do Zenice, tako da bi iduća godina mogla biti ključna kada govorimo o kontinuiranoj vožnji jednim značajnijim dijelom BiH. Istodobno, brojne aktivnosti trenutačno su usmjerene i na južni dio koridora, a u tom smislu nedavna odluka Vlade Federacije kojom FBiH prihvaća grant namijenjen za financiranje projekta “Mediteranski koridor: Poddionica autoceste Vc tunel Kvanj – Buna u BiH” u iznosu do 20,671.580,77 eura korak je naprijed kada govorimo o financiranju izgradnje približno 5,16 km poddionice, uključujući jedan most, te jedan dugi tunel (tunel Kvanj – Buna) i pristupnu cestu. Prema svemu sudeći, strateški značaj koridora Vc kao generacijskog projekta prepoznala je i Europska unija, čije su institucije ključni financijeri.
Vecernji list
