Na sjednici se raspravljalo i o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a koji predviđa pomicanje roka za prijavu i plaćanje PDV-a s 10. na 20. u mjesecu.
Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koja je u fokusu imala brojne teme – od društvenog, ekonomskog do političkog značaja – bilo je riječi i o problematici nacionalne strukture zaposlenih u nekim institucijama, piše Večernji list BiH.
Zastupnik HDZ-a BiH Predrag Kožul osvrnuo se tijekom početka sjednice na tvrdnje zastupnika Jasmina Emrića i nekih drugih da utvrde nacionalnu strukturu zaposlenih te je potvrdio kako je postavio pitanje Vijeću ministara i dobio detaljan odgovor.
Pitanje PDV-a
– Ja ću u komentaru dopuniti ono što je kolega Emrić selektivno iznio. Nije dobro selektivno iznositi podatke pa ću dopuniti nekim drugim podacima koji se tiču nacionalne zastupljenosti Hrvata u nekim institucijama – kazao je Kožul. Tako je naveo kako je u Fondu za povratak BiH 0 posto Hrvata, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice 13 posto, Institutu za mjeriteljstvo 5,26 posto, IDDEEA-i 13 posto, Direkciji za civilno zrakoplovstvo 5,88 posto, Agenciji za osiguranje u BiH 8 posto, Tužiteljstvu 13,3 posto, VSTV-u 11,3, Sudu BiH 12,8 posto, Ministarstvu sigurnosti 14,5 posto. Poručio je kako selektivno izneseni podaci ne daju pravu sliku i nikada nisu dobri, kao i podaci koje je kolega prije toga iznio.
– Najčešće se pojedinima od nas zamjera kada, kolokvijalno rečeno, prebrojavamo krvna zrnca, možda i s pravom. Zato i pozivam kolege, kada radimo posao, da ga cjelovito argumentiramo sa svim pokazateljima – naglasio je Kožul.
Na sjednici se raspravljalo i o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a koji predviđa pomjeranje roka za prijavu i plaćanje PDV-a s 10. na 20. u mjesecu.
U obrazloženju se podsjeća kako je Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj formiralo radnu skupinu koja je s predstavnikom UNO-a krajem ožujka održala sastanak te je usuglašeno kako bi optimalan rok za prijavu i plaćanje PDV-a mogao biti 20. dan u mjesecu i da to ne bi imalo utjecaj na fiskalni sustav, kao i neka druga pitanja, poput povrata PDV-a kompanijama izvoznicima.
Ovom prilikom usuglašeno je i da se izmjenama i dopunom zakona definira da se do utvrđenog roka dođe postupno tako što će se rok pomicati po dva dana unaprijed svakog mjeseca dok se ne dođe do 20. u mjesecu.
Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj je 4. travnja 2025. održalo 13. sjednicu na kojoj je usvojilo prijedlog izmjena i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost i odlučilo ga, kao ovlašteni predlagač, u skladu s poslovnikom Zastupničkog doma i poslovnikom Doma naroda, uputiti u proceduru. S obzirom na to da usvojeni prijedlog ispunjava uvjete iz članka 133. poslovnika Zastupničkog doma i članka 124. poslovnika Doma naroda, Zajedničko povjerenstvo odlučilo je predložiti domovima Parlamentarne skupštine da se prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.
Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj smatra da bi se pomicanjem rokova za prijavu i plaćanje PDV-a, umjesto sadašnjeg roka – do 10. dana u mjesecu po isteku poreznog razdoblja, na 20. dan u mjesecu po isteku poreznog razdoblja, pomoglo velikom broju malih i srednjih poduzeća i doprinijelo daljnjem razvoju ekonomije. Drugo rješenje koje je bilo pred zastupnicima je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u BiH, a koje, uz ostalo, donosi i novi članak koji problematizira obijesnu ili bahatu vožnju.
Bahata vožnja
Pod tim pojmom podrazumijevat će se situacije kada vozač u razmaku od 20 minuta i dva ili više puta prođe kroz crveno, kada se kreće unutar naselja brzinom koja je za 40 km/h veća od dopuštene, odnosno za 60 km/h veća od dopuštene izvan naselja, kada pretječe kolonu vozila po punoj liniji te kada upravlja vozilom uz prisutnost alkohola u iznosu većem od 1,50 g/kg ili pod djelovanjem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstancija.
Ovlaštena osoba koja zatekne vozača u situaciji obijesne vožnje privremeno će oduzeti vozilo ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji u posljednje dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju. A u smislu kazni one će se kretati od 2 do 3 tisuće maraka za bahatu vožnju, uz zabranu vožnje od pola godine te dva kaznena boda.
Ako je tijekom bahate vožnje izazvao prometnu nesreću, kazna se podiže od 3 do 5 tisuća KM uz zabranu upravljanja vozilom od 9 mjeseci te četiri kaznena boda. U konačnici, moguće je i trajno oduzimanje vozila ako su ispunjeni određeni preduvjeti.
