Zamolili smo odvjetnicu Nadu Dalipagić da za portal Hercegovka.net kaže što misli o ženama u politici?
Apsolutna podrška, žene su suptilnije, emotivnije, a greška je smatrati da to nisu dobre osobine u politici. Nažalost prevelika eksponiranost izloženost javnosti odvraćaju mnoge izuzetne žene od tog poziva. Izuzetne žene koje su bile politički visoko pozicionirane, pokazuju da žene, iako smatrane nježnijim polom mogu upravljati svijetom čeličnom rukom.
Navest ću par njih, nešto iz povijesti, a isto tako iz novijeg doba.
Prva premijerka na svijetu bila je Sirimavo Bandaranaike, predsjednica vlade Šri Lanke u tri mandata.
Ostanemo li u tom dijelu svijeta, vidimo još jedan primjer iz povijesti – Indira Gandhi, premijerka Indije od 1966. do 1977. i kasnije još četiri godine u osamdesetima. Na čelu tada najmnogoljudnije države svijeta, u kojoj je i danas gotovo 40 posto žena nepismeno.
Hrvatice su pravo glasa dobile samo dvije godine prije Pakistanki, u kolovozu 1945. godine. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata donijelo je pravo glasa ženama u većem dijelu svijeta – južnoj Europi, većini Latinske Amerike, Azije i Afrike, koje su tako uhvatile korak sa zapadnom i sjevernom Europom, Rusijom, Sjevernom Amerikom, Australijom i Novim Zelandom.
Već na izborima 1946. godine u Sabor Narodne Republike Hrvatske birano je šest zastupnica.
Bivša Jugoslavija je bila prva komunistička država na svijetu koja je na čelu svoje vlade imala jednu ženu. Bila je to Milka Planinc, hrvatska komunistkinja rodom iz Žitnića nedaleko od Drniša.
U Hrvatskoj dvije najvažnije funkcije – predsjednice Vlade i predsjednice Republike, već su obnašale žene, čime se mogu pohvaliti čak i rijetke europske države. Riječ je, naravno, o Kolindi Grabar-Kitarović, hrvatskoj predsjednici u mandatu od 2015. do 2020. godine, te Jadranki Kosor, predsjednici Vlade od 2009. do 2011.
Angela Dorothea Merkel njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade.
Kaja Kallas (44) na poziciji estonske premijerke je od 26. siječnja 2021. Diplomirana pravnica ušla je u Reformnu stranku 2010., a četiri godine kasnije je postigla uspjeh na izborima i postala predstavnica svoje zemlje u Europskom parlamentu.
Maia Sandu (49) postala je predsjednica Moldavije 24. prosinca 2020.
Sanna Marin (35) postala je 10. prosinca 2019. treća žena na funkciji premijerke Finske i najmlađa je na toj poziciji u svijetu.
Zuzana Čaputova (48) postala je prva žena i najmlađa osoba na predsjedničkoj funkciji u Slovačkoj u lipnju 2019.
Katrin Jakobsdottir (45) u studenom 2017. postala je premijerka Islanda i druga je žena u povijesti te zemlje na ovoj poziciji.
Kod nas u BiH na najistaknutijoj poziciji imamo Borjana Krišto. Vjerujem da će u skorijoj budućnosti ljudi masovnije prepoznavati kvalitete žena i dati im više prostora u politici na istaknutijim pozicijama na svim nivoima vlasti, kazala je Nada Dalipagić.
