Stari su Latini koristili kovanicu “reductio ad absurdum” kada se iz lažne pretpostavke dolazi do apsurdnih zaključaka, koji su najčešće manipulantski.
Upravo je to slučaj s knjigom “Natjecanje naroda na nogometnom terenu: Ideologija i sport u Mostaru”, koju potpisuje profesor rimskog Sveučilište La Sapienza Giordano Merlicco s nizom svojih asistenata. Ovo navodno akademsko djelo ne predstavlja ozbiljno istraživanje, već politički obojen pamflet temeljen na tendencioznim i selektivno interpretiranim izvorima koji potječu iz određenih krugova bivše prokomunističke, jugoslavenske i bošnjačke intelektualne scene. Knjiga je još jedan primjer kako se iz potpuno lažnih i izmišljenih premisa pokušava konstruirati ideološka naracija koja odgovara autorovim unaprijed definiranim tezama.
Pritom se ignoriraju osnovni povijesni fakti, dok se kroz iskrivljenu prizmu pokušava predstaviti mostarski Zrinjski kao “nacionalistički projekt” i “politički instrument”, dok se Velež uzdiže kao “multietnički klub socijalističkog bratstva i jedinstva”.
Najstariji klub
Osnovan 1905. godine, HŠK Zrinjski najstariji je sportski kolektiv u Mostaru, koji je u različitim razdobljima svoje povijesti sudjelovao u sportskim natjecanjima, od vremena Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije pa sve do 1945., kada ga zabranjuju komunističke vlasti. O kakvoj se brutalnoj zabrani radilo, najbolje svjedoči činjenica da su posljednjeg predsjednika kluba ubile jugoslavenske komunističke vlasti.
Unatoč toj povijesnoj činjenici, autori knjige “Competing for the Nation on the Football Pitch” beskrupulozno ignoriraju povijesnu ulogu Zrinjskog i selektivno barataju činjenicama. Umjesto ozbiljne analize, knjiga kreće s pretpostavkom da je Velež bio jedini klub u Mostaru do raspada Jugoslavije te da je osnivanje Zrinjskog u devedesetima bilo “produkt hrvatskog nacionalizma”. Takvo tumačenje ne samo da je znanstveno neodgovorno nego predstavlja perfidan pokušaj brisanja dijela mostarske sportske povijesti. Osim toga, autori namjerno zanemaruju da je i Velež bio pod snažnim političkim utjecajem.
Kao sportsko sredstvo komunističkog režima. Njegovu upravu kontrolirao je Savez komunista, a klub se politički poistovjećivao s ideologijom jugoslavenstva, čime se gušilo svaku ideju nacionalne identifikacije Hrvata iz Mostara s nekim drugim sportskim kolektivom. Ono što posebno upada u oči jest nepoštena metodologija autora koji, kako bi potkrijepili svoje teze, izmišljaju lažne premise.
Navodeći da je Zrinjski “ponovno osnovan” 1992. godine kao produkt nacionalizma, potpuno zanemaruju da je klub imao bogatu povijest prije nego što je 1945. bio ukinut. Čak i ako se prihvati argument da je Zrinjski nastavio s radom devedesetih u specifičnim političkim okolnostima, postavlja se pitanje zašto se samo stavlja zvono na Zrinjski.
U tome kontekstu ističe se i smanjenje broja Srba, ne uzimajući uopće u obzir karakter rata. Ovo nije prvi put da se ovakve manipulacije pojavljuju u međunarodnim medijima. Sjetimo se skandaloznog pamfleta koji je 2023. objavljen u talijanskom Corriere della Sera, a u kojem je Zrinjski nazvan “ustaškim klubom”. Riječ je o očiglednoj političkoj provokaciji i ponavljanju narativa koji služe isključivo za diskreditaciju Hrvata Mostara.
Vrijeme za odgovor
Autor tog teksta, baš kao i Merlicco u svojoj knjizi, koristi reciklirane propagandne laži koje nemaju nikakvu povijesnu utemeljenost. Zrinjski je danas najbolji nogometni kolektiv u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Klub koji već dva desetljeća dominira domaćim nogometom, koji je prvi predstavio BiH na europskoj sceni i ostvario povijesni plasman u europske skupine. Unatoč tome, Zrinjski je često meta političkih napada, koji očigledno dolaze iz centara moći kojima nije u interesu da ovaj klub uspijeva na sportskom terenu.
O veličini toga kluba svjedočio je i jedan od najboljih svih vremena Luka Modrić koji je bio njegov član, a prošle godine ponovno se vratio i svome profesionalnom izvoru. Autori knjige “Competing for the Nation on the Football Pitch” koriste akademsku platformu kako bi nastavili širiti propagandu iz prošlih vremena. No, ako su im povijesne činjenice nebitne, ostaje pitanje zašto se ovo radi baš sada? Možda zato što je Zrinjski postao prejak da bi ga se ignoriralo.
Možda zato što uspjeh Zrinjskog pokazuje kako se Hrvatima u BiH ne može oduzeti identitet ni pravo na svoj klub. Zato je sada pravi trenutak da Zrinjski odgovori na ovakve provokacije. Ne može se dopustiti da se ovakve knjige i članci poput onih u Corriere della Sera i Gazzetta dello Sport shvaćaju kao istina samo zato što su zapakirani u akademsku retoriku ili “renomirane” medije.
Zrinjski mora biti jasniji i glasniji u obrani svog identiteta i povijesti. Jer šutnja pred ovakvim manipulacijama može značiti samo jedno – da će se slični napadi nastaviti. Vrijeme je da Zrinjski, kao ponos Mostara i Hrvata u BiH, odgovori na govor mržnje, laži i manipulacije.
Vecernji list/Zoran Krešić
