Ugledni Bečki institut za međunarodne ekonomske studije je inicirao projekat ultra brzih vlakova. U pitanju je najsuvremenija željeznica koja bi ukoliko bude realizirana povezala sve krajeve Starog kontinenta. Planirana je gradnja četiri linije, a jedna od njih prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu.
Institut je napravio plan željeznica sa četiri relacije: Dablin-Pariz, Lisabon-Helsinki, Brisel-Valeta i Berlin-Nikozija na kojoj se nalazi i Zapadni Balkan, odnosno i Bosna i Hercegovina.
Novom željezničkom mrežom, predviđenom programom europskog oporavka od COVID-a 19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 km/h, a mogla bi biti izgrađena u narednoj desetljeću, prenosi Blic.
Kroz Bosnu i Hercegovinu bi prolazilo 340 kilometara pruge za čiju izgradnju bi bilo potrebno više od 10 milijardi eura, to bi bila druga najskuplja i najduža dionica u zemljama Zapadnog Balkana. Najduža i najskuplja prolazila bi kroz Srbiju.
Pored BiH, željeznica bi prolazila i kroz Srbiju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, a ukupno bi to sve koštalo 1,1 bilion eura.
Prosječna brzina bila bi povećana na 250 do 350 km/h, za razliku od trenutnih brzina koje se na pojedinim dionicama kreću znatno ispod 200 km/h. To znači da će putnici od Pariza do Berlina stizati za četiri sata, što bi aviopromet praktično učinilo zastarjelim i nepotrebnim za većinu unutareuropskih putovanja.
U prijedlogu se navodi da bi tako bila smanjena i emisija CO2, za četiri do pet procenata, a bili bi uvećani i teretni kapaciteti željeznice.
Nova mreža, sa sistemom duplih kolosijeka i velikih brzina, trebalo bi da bude usklađena sa postojećim željezničkim mrežama, a tamo gdje je moguće bit će adaptirana već postojeća infrastruktura.
