Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u BiH se trenutno nalazi između 7.000 i 8.000 migranata. Iz ove službe navode da su od tog broja tek 162 osobe zatražile azil u BiH.
Najviše ih je iz Pakistana i to 26,9 posto, zatim iz Afganistana 26,3 posto, Maroka 15 posto, Bangladeša 6,1 posto i Iraka 5,8 posto. Na ostala državljanstva spada 19,9 posto.
Zastupnik DNS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Nešić postavio je pitanje Službi za strance za koliko od njih nije poznat identitet te sa čim se država u vezi s tim susreće.
Iz službe mu je odgovoreno da najveći problem s kojim se susreću jeste da migranti ne posjeduju identifikacijske dokumente, zbog čega je otežano njihovo utvrđivanje identiteta. U takvoj situaciji, navode, služba od njih uzima biometrijske podatke i fotografira ih, a nakon toga inspektori utvrđuju načine ulaska i boravka u zemlji.
“U vezi s ovim problemom od nadležnih organa u Afganistanu Služba je informirana da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka o svojim državljanima kako bi mogli utvrditi identitete, ali da na osnovu dostavljenih otisaka prstiju mogu provjeriti baze samo za osobe koje se vode u bazi počinilaca krivičnih djela. Iz Veleposlanstva Afganistana navode da je uvjet za prihvat njihovih državljana njihov dobrovoljni povratak u njihovu matičnu zemlju”, kazali su iz Službe za poslove za strancima.
Veleposlanstvo Alžira u Rimu, ističu, za osobe koje iskažu namjeru za dobrovoljni povratak traži unaprijed kupovinu karte kako bi izdala putni list samo za taj datum. To znači da u slučaju otkazivanja ili promjene termina leta taj putni list postaje nevažeći.
“Kada je riječ o državljanima Pakistana, služba je došla do podataka da je Parlament Pakistana razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate, dok za one koji ne iskazuju dobrovoljnost Pakistan nije spreman surađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju”, ističu iz službe.
