Jug Hercegovine, pored izgradnje brze ceste Stolac – Neum kao i koridora Vc na postojećoj trasi, bit će prometno valoriziran kroz još jednu autocestu i to na Jadransko-jonskom koridoru, a upravo će se na širem prostoru Čapljine graditi jedno od najvećih prometnih čvorišta u ovom dijelu Europe, piše Večernji list BiH.
Važan korak u tom smjeru napravljen je jučer, i to nakon što je potvrđeno kako je, nakon provedene natječajne procedure, JP Autoceste FBiH izabralo projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj.
Tehnički detalji
Za projektanta navedenog dijela Jadransko-jonskog koridora odabrana je grupa ponuđača koju čine IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH d.d. Zagreb i Integra d.o.o. Mostar. Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH iznosi 6,090.175,24 KM bez PDV-a.
Rok za izradu projektne dokumentacije je osamnaest mjeseci. U kontekstu tehničkih detalja samoga projekta, iz Autocesta Federacije objasnili su kako će duljina ova prve dionice buduće Jadransko-jonske autoceste, a koja ide od Počitelja do Stoca, biti oko 23 km, a počinjat će od definiranog spoja s koridorom Vc.
Nakon toga trasa treba ići obodom platoa “Dubrava”, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg, sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni “Habatnice”. Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva podvožnjaka.
Trasa će, pojasnili su iz Autocesta, prolaziti pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja, a na dionici je predviđeno i odmorište Kruševo. Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L = 990 m) te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac.
Na ovom dijelu trase predviđeno je pet podvožnjaka te jedan nadvožnjak u sklopu čvorišta Neum – Stolac. Tehničke karakteristike, kao i geografski smještaj trase, govore kako će on imati spoj s dvije strateški važne prometne veze koje se trenutačno grade u Hercegovini. Prva je autocesta na koridoru Vc, a čije su poddionice na prostoru od Čapljine do Mostara označene kao prioritetne, a druga je magistralna prometnica Neum – Stolac, čiji se završetak uskoro očekuje.
Navedene činjenice pokazuju kako će ovaj dio BiH postati međunarodno značajno prometno čvorište i mjesto na kojemu će se spajati paneuropski koridori koji idu, ugrubo govoreći, smjerom sjever – jug, odnosno sjeverozapad – jugoistok. Ukupna duljina Jadransko-jonskog koridora je oko 1100 km, dok će dio koji bi trebao prolaziti kroz BiH biti duljine 102,6 km, a planom je predviđeno da isti završava na granici s Crnom Gorom.
Autocesta će prolaziti kroz nekoliko općina i gradova, počevši do Čapljine, preko Stoca, Ljubinja, Ravnog, pa sve do Trebinja, a u više navrata ekonomski su stručnjaci isticali iznimnu važnost ovoga projekta za gospodarsku revitalizaciju ovoga dijela BiH, a napose prostora jugoistoka Hercegovine koji svoje iznimne potencijale može staviti u funkciju upravo prometnim povezivanjem s većim gradskim središtima.
Uvezivanje
Ovih se dana mnogo radi i na povezivanju lokalnih samouprava, a pored već spomenute magistrale od Neuma do Stoca, aktivnosti se provode i na uvezivanju općine Ravno, odnosno njezinu spajanju na navedenu prometnicu, a u tom kontekstu treba spomenuti i nedavnu prekategorizaciju prometnice Dračevo – Hutovo – Ravno.
Prekategorizacija je preduvjet za održavanje i unaprjeđenje prometnice koja će se jednim svojim dijelom vezati uz buduću brzu cestu Stolac – Neum, krajnjim zapadnim krakom spajati na prometnicu M-17.
