Zavod za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije krajem siječnja pozvao je građane da se naruče za rusko i britansko cjepivo. Iako u Europi nije počelo komercijalno testiranje ova vijest je znatno dobila na značaju, naročito jer u to vrijeme BiH nije dobila niti jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa.
Informacija o komercijalnom cijepljenju dala je vjetar u leđa i stanovnicima drugih županija u Federaciji BiH, naročito iz sarajevskog, da se pribilježe za Sputnik V cjepivu ili oxfordsku odnosno AstraZenecinu.
U izjavi za Klix.ba, direktorica Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ Andrea Jurić 26. siječnja je kazala da veledrogerija u toj županiji planira kupiti rusko cjepivo te da je napravljena prva narudžba.
No tu je priča i naglo “zakočila“. Građani se prijavljuju, ali cjepiva nema na pomolu. U pismima koja su u posjedu portala Klix.ba objavljujemo korespodenciju koja se odvijala u petak 12. veljače između Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ i Ministarstva zdravstva FBiH.
Kako javlja ovaj portal na adresu Federalnog ministarstva zdravstva 12. veljače stigao je zahtjev iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo sa sjedištem u Grudama s informacijom da su “zagovaranja nabavke cjepiva protiv Covid-19 urodili plodom” uz zahtjev entitetskom ministarstvu da daju suglasnost za uvoz cjepiva – bez provjere kvaliteta.
Važno je napomenuti da se svaka pošiljka cjepiva koja stigne u BiH mora provjeravati i dobiti odobrenje Agencije za lijekove kada je određena kompanija prvi put u ulozi uvoznika cjepiva protiv koronavirus. Dakle, iako je Agencija nedavno dala odobrenje za Sputnik V koji je naručilo Ministarstvo zdravstva RS-a, odobrenje je potrebno i za cjepiva koje želi uvesti ZHŽ, bez obzira što je riječ o istom proizvođaču, jer je uvoznik u ovom slučaju drugačiji. Kontrola se vrši tako što Agencije za lijekove uzme nekoliko doza cjepiva i dokumentaciju kada ona stigne u BiH, izvrši provjeru i da odobrenje.
“Na zadovoljstvo naše i svih ljudi koji su se pribilježili za cijepljenje (u ovom trenutku cca. 5.000) dobili smo pismenu garanciju za isporuku 20.000 doza cjepiva Sputnik V od ‘PPF Group Worldwide Switzerland’ čiji je direktor dr. Nemanja Stoilović“, navodi se u pismu, a zatim kaže da bi Ministarstvo zdravstva FBiH trebalo ispuniti uvjeti na način koji zahtjeva proizvođač.
U nastavku pisma, Zavod za javno zdravstvo ZHŽ dostavlja “naputak” šta bi resorno ministarstvo na federalnom nivou trebalo točno napisati u pismu namjere.
“Mi (Federalno ministarstvo zdravstva) želimo da nabavimo, za ZHŽ 20.000 cjepiva Sputnik V, po režimu urgentnog-interventnog uvoza. Ovom prilikom, obavještavamo da će cjepivo Sputnik V na naše tržište biti prihvaćena bez dodatnih ispitivanja, te da će sve troškove u vezi s nabavkom snositi država u suradnji sa distributerom Hercegovinalijek d.o.o. koji je ovlašten za uvoz i posjeduje sve potrebne dozvole koje su zakonski neophodne te posjeduju i adekvatni skladišni prostor po svim standardima koji su potrebni za čuvanje planiranog cjepiva Sputnik V.”
Dalje se navodi da je pismo namjere s memorandumom Federalnog ministarstva zdravstva potrebno što hitnije poslati, po mogućnosti istog dana (12. veljače) na navedene adrese firme ‘PPG Group Worldwide Switzerland’.
Tek nakon toga bi navedena firma u suradnji s ruskim institutom, proizvođačem, RDIF-om (Ruski investicijski fond) i Ruskom Federacijom trebala dostaviti neophodne i precizne informacije u vezi s nabavkom cjepiva.
No, na ove, slobodno rečeno začuđujuće i protivne zakonu zahtjeve, Federalno ministarstvo zdravstva je odgovorilo – negativno.
S obzirom da ZHŽ traži da entitet garantira da će država pokriti troškove uvoza cjepiva, a koje bi se građanima naplaćivale s obzirom da su komercijalne, bilo bi skandalozno da bilo koje, pa i Ministarstvo zdravstva FBiH, pristane na uvoz cjepiva čiji se kvalitet neće provjeriti te da se obaveže da neko treći (u ovom slučaju država BiH) snosi troškove uvoza za cjepiva čija je namjena – komercijalne prirode.
“Ovo ministarstvo ne može izdati ni pismo namjere u tekstu koji tražite”, navodi se u odgovoru koji potpisuje federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić.
Podsjeća da je interventni uvoz lijekova reguliran Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima kao i Pravilnikom u uvozu lijekova koje nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH.
“Navedena procedura je poznata svim veleprometnicima/uvoznicima u BiH koji se obraćaju ovom ministarstvu za odobravanje interventnog uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH, pa i sadržaj dokumentiranog zahtjeva koji se podnosi ovom ministarstvu od ovlaštenog veleprometnika/uvoznika”, piše u odgovoru iz Federalnog ministarstva zdravstva.
U nastavku se navodi kako je nedopustivo da se u pismu namjere traži od entitetskog ministarstva zdravstva da prihvati cjepiva bez dodatnih ispitivanja s obzirom da je zakonska obveza osigurati kvalitet i sigurnost vakcina koje ulaze u Bosnu i Hercegovinu.
“Također, u pismu tražite da navedeno da će troškove nabavke snositi država, za šta ovo ministarstvo uopće nema zakonskih ingerencija”, saopćeno je na zahtjev iz Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ.
Federalno ministarstvo zdravstva upozorava da skladno zakonskog legislativi dokumentiran zahtjev za interventni uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, podnosi samo ovlašteni veleprometnik/uvoznik za potrebe zdravstvenih ustanova.
“Upozoravamo i da niti jedan rizični lijek, u koje spada i cjepivo, ne može biti u prometu i primjeni bez prethodno pribavljenog nalaza Kontrolnog laboratorija Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH”, zaključeno je.
Pitanja koja se postavljaju – na osnovu kojeg zakona, pravilnika i osnova zapadnohercegovački zavod bazira svoj zahtjev višem nivou, te zbog čega traži uvoz cjepiva bez kontrole državne Agencije za lijekove čime se direktno ugrožava zdravlje stanovništva!? Također je upitnik nad zahtjevom da troškove za uvoz cjepiva koje imaju komercijalnu namjenu snosi država.
Da je poznavanje procedura i zakona, kao i sam proces nabavke vakcina protiv koronavirusa u BiH, i dalje misaona imenica i naučna fantastika pokazuje sve gore navedeno.
Istovremeno mnogi su suglasni u stavu da se BiH previše oslonila i preveliko očekivanje položila mehanizmu COVAX-a, koji je očito zakazao. Pri tome misle da vlast nije učinila ništa osim što je čekala na COVAX s obzirom da su se direktne nabavke “sjetili” tek nedavno.
